VISOKI PREDSTAVNIK CHRISTIAN SCHMIDT: Spreman sam o državnoj imovini razgovarati sa svima, mir u BiH nije ugrožen, Republika Srpska nije isključivo srpski entitet

Žao mi je što postoje neka pogrešna tumačenja onoga što se naziva okvir Dejtonskog sporazuma, neki to nazivaju originalnim Dejtonom – kaže Schmidt

Visoki predstavnik međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt u intervjuu za Preporod.info govorio je o aktuelnim dešavanjima u našoj zemlji i prijetnjama po suverenitet i teritorijalni integritet države u kontekstu retorike koja dolazi iz manjeg entiteta RS i njegovog predsjednika Milorada Dodika, koji u svojim izjavama iskazuju jasnu težnju za odcjepljenje ovog entiteta od Bosne i Hercegovine.

Jasne poruke uputio je kada je riječ o negiranju genocida i ratnih zločina ali i po pitanjima Rezolucije o Srebrenici, “svesrpskom saboru”, državnoj imovini i brojnim drugim temama.

Osvrnuo se i na ugovor Islamske zajednice u BiH sa državom koji dvije decenije je na čekanju, te na pitanje izgradnje, interkulturnog centra Mevlana u Mostaru čiju izgradnju spore tamošnje vlasti.

„Situacija je vrlo jasna, Bosna i Hercegovina kao država je jedini subjekat prema međunarodnom pravu. Bosna i Hercegovina je država koju nisu osnovali entiteti, BiH je država koja je nasljednica Republike Bosne i Hercegovine, a Republika BiH je država koja ima višestoljetnu historiju. To je multietnička država. BiH je odgovor na mir, nakon svih onih strašnih dešavanja koje smo imali ovdje tokom ’90-ih godina“, kazao je Šmit.

Dodao je kako je opredjeljenje međunarodne zajednice, ali svakog građanina ove zemlje, da Bosna i Hercegovini ostane onakva kakva jeste, odnosno nedirnuta.

„Žao mi je što postoje neka pogrešna tumačenja onoga što se naziva okvir Dejtonskog sporazuma, neki to nazivaju originalnim Dejtonom. Međutim, sami Dejton dovoljno kaže. Kada je u pitanju tumačenje Dejtonskog sporazuma finalni tumač, osoba koja može tumačiti Dejtonski sporazum je visoki predstavnik, odnosno, to sam ja“, jasno je poručio Šmit.

Naglašava da, i ako ima nekog razmišljanja o tome kako bi se mogla napraviti neka poboljšanja, to su stvari o kojima se treba razgovarati.

„Poboljšanja se mogu napraviti kada je u pitanju, npr. Aneks 4, odnosno Ustav Dejtonskog sporazuma. Ali, zlatno pravilo je da, ukoliko postoji potreba da se prilagode neke određene nadležnosti, odnosno ukoliko ima potrebe da se uvode neka nova tijela ili nove agencije, ili recimo da se razgovara o raspoređivanju prihoda, onda u tom slučaju su to stvari o kojima se treba razgovarati“, pojasnio je visoki predstavnik.

Svima koji žele da daju pozitivni doprinos ovoj zemlji, da naprave poboljšanja, poručio je da moraju imati na umu da treba sjesti i zajedno razgovarati o tim temama.

„Oni koji govore o raspadu trebaju biti svjesni da za takvu priču u Dejtonu ne postoje nikakvi temelji, dakle, ne postoji nikakav osnov. A međunarodna zajednica i Evropska unija uključujući i sve ostale imaju obavezu da rade u ovom pravcu. Ponekad je potrebno vrlo jasno reći kako stvari stoje i mislim da je ovo vrijeme kada treba biti vrlo jasan.Oni koji žele da se situacija u ovoj zemlji dalje nastavi mirno razvijati u jedinstvenoj Bosni i Hercegovini, u ujedinjenoj Evropi, mogu računati na mene“, poručio je Šmit.

Na pitanje, „a šta je s onima koji ne žele dobro ovoj zemlji i koji teže njenom raspadu kao što je Milorad Dodik“, Šmit je kazao da i za to postoje alati.

Međunarodna zajednica ima na raspolaganju dosta alata, instrumenata, i ti instrumenti, uključuju, između ostalog, i instrumente koje ima i Bosni i Hercegovina kao država. Prije svega, treba poštovati odluke koje su donijele institucije BiH, a ovo podrazumijeva posebno odluke koje je donio Ustavni sud. Ukoliko to nije slučaj, onda ja na to moram gledati kao na protivdejtonsko ponašanje. On ne može očekivati da će sve ove destruktivne ideje biti ideje koje će samo tako proći kod međunarodne zajednice. Ne radi se ovdje o postizanju samo nekih razmjena i dogovora, nego se radi o jednoj mirnoj budućnosti ove zemlje“, naglasio je Šmit.

Kada je riječ o pitanju „srpskog sveta“, Šmit je pozvao sve odgovorne ljude u regionu da na umu stalno imaju odgovornost, koja je, kako navodi, odgovornost, ne samo prema njihovoj zemlji i prema njihovom entitetu, nego i odgovornost prema cijelom regionu.

„Imam utisak, ovo se odnosi na Beograd, da odgovorni politički akteri imaju svijest o tome da je ovo sve skupa jedan izazov. Ako je namjera da ovaj „srpski svet“, odnosno sabor, bude jedan koncept koji samo radi na intenziviranju saradnje između svih pripadnika srpskog naroda, to je onda nešto što je ok. Ali, moramo na to isto tako vrlo pažljivo gledati kako bismo vidjeli da li, u stvari iza toga stoji jedan zahtjev da svi pripadnici jedne etničke grupe, odnosno pripadnici jednoga naroda žive u jednoj državi jer je to jedno razmišljanje koje više pripada 19. stoljeću. Ako pogledate situaciju u zemljama širom EU vidjet ćete da u svim tim zemljama imate različite manjine ili pripadnike nekih različitih nacija koji žive na jednom području, u jednoj zemlji i upravo je i uspjeh nakon Drugog svjetskog rata bio u tome da su sve te etničke grupe i svi ti narodi bili u mogućnosti da bez diskriminacije ostanu da žive tamo i na onom području gdje to žele“, rekao je Šmit.

Naveo je primjer: „Ako pitate, recimo, glavnog tužioca iz Haškog tribunala koje je on nacionalnosti, govorimo o gospodinu Serge Brammertzu, svako bi rekao: On je Belgijanac, i to je tačno. Ali kada govorimo o etničkoj pripadnosti, on je Nijemac. On je pripadnik te njemačke zajednice koja ima svoje vlastite organe uprave, ali on je zapravo u Belgiji i nema nikakve sumnje u tome da je njegova pripadnost, njegova lojalnost, prema Belgiji i belgijskoj državi. I niko ne poziva da se svi Nijemci ili svi Italijani nađu i žive u jednoj državi. Stvar o kojima se priča jeste da li oni imaju pravo na slobodno kretanje, da li imaju pravo na svoj kulturni identitet i jesu li ravnopravni sa svim ostalim građanima. To su prava pitanja“, pojasnio je Šmit.

Naglasio je kako postoji potreba da se prilagodimo onim unapređenjima koji nam je donijelo 21. stoljeće.

„Tako, mislim da nijedan građanin BiH koji je srpske nacionalnosti nema manja prava nego što imaju recimo pripadnici srpskog naroda u Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji, Srbiji, u Njemačkoj, tako da ne razumijem zašto postoji ova stalna potreba za demarkacijom“, istakao je Šmit.

Visoki predstavnik u BiH dao je jasan odgovor i srbijanskom predsjedniku Aleksandru Vučiću koji zadnjih dana vodi rasprave o državnoj imovini, a koje su došle neposredno nakon održavanja svesrpskog sabora.

„Ja sam spreman o državnoj imovini razgovarati sa svima. Ako zatražite recimo da građani Republike Srbije, Srbi koji žive u Republici Srbiji pogledaju kako je riješen taj izazov raspodjele državne imovine nakon raspada Jugoslavije, vidjet će kako je to urađeno u Srbiji, vidjet ćete da je to urađeno na sličan način na koji se očekuje da će to pitanje biti riješeno i u BiH. Dakle, problem nije državna imovina. Problem je u pogrešnom razumijevanju gospodina Dodika koji smatra da pravo na korištenje javne imovine jeste jedno pitanje koje bi definiralo da li postoji država ili ne“, akcentirao je Šmit.

Dodaje kako je jako iznenađen ovim neprihvatanjem pravnih činjenica i potrebe da se napravi raspodjela državne imovine između države, entiteta, kantona, općina i da se zapravo o tom pitanju razgovara na ovaj način.

„Ja imam dosta iskustva u ovoj oblasti jer sam zajedno sa nekim kolegama sudjelovao kada se recimo rješavalo ovo pitanje u pogledu imovine Istočne Njemačke i kada su rješavane stvari kod nas u Njemačkoj. Tako da ne znam u čemu je ovdje problem. Jasna poruka s moje strane, postoji dobar način i dobra mogućnost da se ovo pitanje riješi samo je za to potrebna spremnost za rješavanje. Pitanja postojanja entiteta se ne vežu sa ovom nekom situacijom gdje se postavlja pitanje možete li staviti zastavu na svako drvo pored kojeg prođete“, rekao je Šmit.

Upitan da li će, ukoliko se ne postigne dogovor oko raspodjele državne imovine, iskoristiti i nametnuti Zakon o državnoj imovini, kazao je da to „nije samo posao isključivo visokog predstavnika“.

„Mislim da ove godine moramo vidjeti pomake, odnosno razvoj situacije u ovom pogledu. Ovo nije samo posao isključivo visokog predstavnika, mi imamo tijesnu saradnju i sa zemljama članicama EU, koje trebaju da nam daju primjere, između ostalog, u rješavanju ovog pitanja u njihovim zemljama, a ja računam također da će biti jednog razumnog razmišljanja i od strane političke elite u RS. Kada govorimo o EU integracijama zato nam je definitivno potrebna pravna država. To znači da umjesto da imate samo neke retoričke postere koje objavljujete, umjesto toga trebate da vodite računa o svojim građanima, njihovima željama i volji. Tako da sam vrlo optimističan“, rekao je Šmit.