Denis Bećirović: BiH je pred vratima EU i NATO
BiH je miroljubiva država, opredijeljena za jačanje regionalne saradnje.
Mi želimo dobre odnose s državama u regiji, na temelju međusobnog uvažavanja i poštovanja. Zato aktivno učestvujemo u nizu regionalnih inicijativa, s ciljem unapređenja saradnje u regiji.
Bosna i Hercegovina posebno važnim smatra pristupanje Zajedničkom regionalnom tržištu, u okviru Berlinskog procesa. Mi smo zainteresovani za implementaciju ove inicijative, jer ona pomaže integraciju naših država u jedinstveno tržište EU, rekao je predsjedavajući Predsjedništva BiH dr. Denisa Bećirovića.
Govoreći na Samitu u okviru Procesa saradnje u Jugoistočnoj Evropi (SEECP) u Skoplju on je istakao i da se Bosna i Hercegovina se nalazi pred vratima EU i NATO-a.
U martu ove godine napravljen je važan korak prema članstvu u EU. Evropsko vijeće je donijelo odluku o otvaranju pregovora EU sa Bosnom i Hercegovinom. To je ogromno ohrabrenje za građane naše zemlje. Koristim ovu priliku da izrazim zahvalnost EU i NATO-u za posvećenost i podršku Bosni i Hercegovini, rekao je.
Bećirović se posebno osvrnuo na nedavno usvojenu Rezoluciju o genocidu u Srebrenici na Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija.
Za budućnost regije je veoma važno da radimo na afirmaciji istine i vraćanju povjerenja među državama.
Usvajanje Rezolucije o međunarodnom danu sjećanja i obilježavanja genocida u Srebrenici predstavlja visoko moralni i civilizacijski čin Generalne skupštine Ujedinjenih nacija. Usvojena Rezolucija jednako je važna za UN, kao i za Bosnu i Hercegovinu.
Najviši sudovi UN-a (Međunarodni sud pravde i Međunarodni krivični tribunal za bivšu Jugoslaviju) presudili su da je nad Bošnjacima u UN sigurnoj zoni Srebrenica počinjen genocid. Dakle, najviši sudovi UN-a dokazali su šta se dogodilo u Srebrenici.
To su sudske presude koje ne mogu biti izbrisane iz historije UN-a i čovječanstva, istakao je predsjedavajući Predsjedništva BiH.
Generalna skupština UN-a je podržala utvrđene pravne činjenice i usvojila Rezoluciju.
Važno je da cijela regija bude opredijeljena:
⦁ za jačanje kulture mira i ohrabrivanje pravde;
⦁ za okretanje prema budućnosti, a ne prema prošlosti;
⦁ za proces pomirenja u regiji;
⦁ za institucionalnu zaštitu naslijeđa sudova UN-a;
⦁ za osudu politike glorificiranja ratnih zločinaca;
⦁ za prevenciju genocida;
⦁ za afirmaciju kulture sjećanja;
⦁ za dijalog i izgradnju inkluzivnog društva;
⦁ i za obrazovne sisteme koji će biti u funkciji prevencije genocida.
Kao predsjedavajući Predsjedništva BiH, posebno želim naglasiti da ne postoje genocidni narodi.
Ratni zločinci se ne smiju skrivati iza cijelih naroda.
Rezolucija je nova šansa za katarzu i civilizacijsko raščišćavanje s onima koji su odgovorni za počinjeni genocid, rekao je dalje on u svom govoru na samitu SEECP-a.
Regionalna saradnja ima velike potencijale i razvojne mogućnosti.
Učimo iz iskustva zapadnih država. Te države su krenule snažno naprijed nakon što su definitivno odustale od velikodržavnih projekata.
Regionalna saradnja, utemeljena na principima uzajamnog poštovanja, predstavlja i dalje važan okvir za unapređenje cjelokupne saradnje u regiji.
Zajedno gradimo sigurniju i bolju budućnost Jugoistočne Evrope.
Zajednički interes svih država regije je:
⦁ jačanje funkcionalne demokratije i vladavine prava;
⦁ jačanje nezavisnog i efikasnog pravosuđa;
⦁ borba protiv korupcije i organiziranog kriminala;
⦁ osiguranje ljudskih prava i građanskih sloboda;
⦁ poboljšanje otpornosti na sajber napade, manipulacije i dezinformacije;
⦁ jačanje slobode medija;
⦁ promoviranje energetske tranzicije;
⦁ ulaganje u projekte obnovljive energije;
⦁ smanjenje zagađenja zraka i dekarbonizacija Jugoistočne Evrope.
Samo zajedno možemo implementirati Zelenu agendu i osigurati zdraviju i održivu okolinu za generacije koje dolaze.
Sarađujući na ravnopravnim osnovama možemo:
⦁ graditi sigurniju i ekonomski prosperitetniju regiju;
⦁ razvijati modernu i efikasnu saobraćajnu infrastrukturu;
⦁ potaknuti nove investicije;
⦁ unaprijediti regionalnu trgovinu;
⦁ promovirati prekogranična partnerstva,
⦁ podsticati ekonomski rast i kulturnu razmjenu;
⦁ te ubrzati društveno-ekonomski razvoj naše regije.
Brutalna ruska agresija na Ukrajinu izazvala je strukturalni geopolitički zemljotres. On se reflektira i u našoj regiji.
Riječ je o najvećoj prekretnici XXI. stoljeća. Njen uticaj na evropsku sigurnosnu arhitekturu, politički poredak i ekonomiju je kolosalan. Nestao je svijet koji smo poznavali do 24. februara 2022, rekao je Bećirović.