IZBORI KOJI ODLUČUJU BUDUĆNOST SVIJETA: Ako pobjede desničari u Evropi i Trump u SAD hoće li to biti zadnji klin u kovčeg demokracije i novi svjetski poredak?

Fašizacija i radikalizacija Evrope nikad nije bila izraženija od Drugog svjetskog rata, no umjesto rješenja koja bi to promijenila, šefica Evropske komisije hladno izjavljuje da je spremna na koaliciju s “nekim desničarima“ kako bi sačuvala svoju poziciju. Pred pobjedu Georgie Meloni izjavljivala da neće prihvatiti njeno koketiranje s fašizmom, a onda je ekspresno službeno otišla u Italiju da joj čestita, gdje su zajedno u milanskoj La Scali gledale rusku operu “Boris Godunov“.

Ratni bubnjevi odjekuju Evropom mjesecima, a nije mali broj onih koji već ozbiljno pišu o sukobu Rusije sa Zapadom (SAD i NATO-om) koji vodi ka novim sukobima u Evropi ali i svjetskom ratu. Evropske obavještajne službe upozoravaju da Rusija planira sabotaže širom Evrope kako bi destabilizirala Zapad i oslabila podršku Ukrajini, a nakon niza misterioznih požara i napada na infrastrukturu diljem Evrope podigle su nivo pripravnosti. O zabrinutosti zbog ruskih hibridnih napada raspravljalo se i na summitu ministara vanjskih poslova i odbrane u Bruxellesu, a glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg izjavio je da je zbog sabotaža uhapšeno nekoliko ljudi: “Vidimo da je u tijeku povećana aktivnost ruske obavještajne službe u cijelom Savezu.“

Piše: Dženana Karup Druško

Istovremeno, sve je primjetnija kriza liberalne demokracije dok radikalna desnica jača u Evropi, a Trump najavljuje pobjedu, usput rušeći institucionalnu demokraciju žestokim porukama i daljom radikalizacijom svojih sljedbenika koji, čini se, vjeruju kako će novi sistem biti sigurniji iako je to već u najavi sistem u kojem se neće poštivati ljudska prava, vladavina prava i druge demokratske vrijednosti. Sistem u kome će samo najbogatijim biti bolje jer će moći da rade šta hoće dok će preko (svojih brojnih) medija građanima objašnjavati kako im je bolje. Eventualna pobjeda desnice u Evropi i Trumpa u SAD donijet će velike promjene u svjetskoj politici koje će imati reperkusije i na Zapadni Balkan, a time i na Bosnu i Hercegovinu.

Evropski izbori
Za nekoliko dana Evropljani iz 27 zemlja će glasati za novo rukovodstvo koje će odlučiti u kom pravcu će se Evropa kretati narednih pet godina, što uključuje sigurnosnu i vanjsku politiku EU, migracije, klimatske promjene, pojačane nacionalizme… Kako je od zadnjih izbora desnica jačala širom Evrope očekuje se da će se to odraziti i na novi sastav Evropskog parlamenta koji u svojim rukama ima veliku političku i finansijsku moć.

“Sada je trenutak za ujedinjenje”, izjavila je predsjednica (desničarske) francuske Nacionalne fronte Jean-Marie Le Peno za talijanski Corriere della Sera poručujući: “Ako budemo uspješni, možemo postati druga najveća skupina u Evropskom parlamentu. Mislim da se takva prilika ne smije propustiti”. Uz to, nije propustila istaći kako se s talijanskom (desničarskom) premijerkom Meloni slaže oko ključnih pitanja i da bi taj “savez bio od velike pomoći”. Prema nekim istraživanjima Nacionalna fronta će dobiti veći broj glasova od stranke francuskog predsjednika Emmanuela Macrona na predstojećim izborima za Evropski parlament.

alt

Vodeći kandidat europskih socijalista za predsjednika Evropske komisije Nicolas Schmit u intervjuu za European Newsroom izjavio je: “Može se čuti da postoje dvije skupine krajnje desnice, jedna koja je vrlo loša, koja je fašistička i to su stranke u političkoj skupini Identitet i demokracija (ID), i druga pristojna krajnja desnica, Evropski konzervativci i reformisti (ECR), tamo je Meloni” (Braća Italije). Pojasnio je da su u političkoj skupini ECR i španjolska krajnje desna stranka Vox i švedski demokrati, među “kojima ima onih kažu da ne možeš biti Šveđanin, ako si Židov”. Za Melonijevu je rekao da “u Italiju provodi revoluciju koju želi provesti i u EU-u” pitajući: “O kakvoj revoluciji ona govori? Odnosi li se to na uskraćivanje prava žena na abortus, kontrolu javnih medija, smanjivanje prava LGBT osoba?“

No, aktuelna predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen i kandidatkinja Evropske pučke stranke (EPP) za novi mandat već je nekoliko puta izjavila da ne isključuje mogućnost suradnje s “pojedinim zastupnicima iz ECR-a“, ako su, kako je rekla, proevropski, za vladavinu prava, podržavaju Ukrajinu i protiv su ruskog predsjednika Vladimira Putina. Na šta joj je Schmit poručio: “Reci otvoreno, želim glasove od Meloni, a štogod ona kaže nije me briga, želim samo njezine glasove”.

Očevi EU okreću se u grobu
Fašizacija i radikalizacija Evrope nikad nije bila izraženija od Drugog svjetskog rata, no umjesto rješenja i reformi kako bi to promijenilo i zaustavilo, šefica Evropske komisije, što je najmoćnija pozicija u EU, hladno saopćava kako je spremna na koaliciju s “nekim desničarima“. Spomenimo da je pred pobjedu Georgie Meloni izjavljivala da neće prihvatiti njeno koketiranje s fašizmom, a onda je ekspresno otišla u Italiju u službeni posjet da joj čestita, u okviru koga su zajedno u milanskoj La Scali pogledale grandioznu rusku operu “Boris Godunov“. A dok su glumci uzvikivali “Slava caru i Rusiji!“ i pravoslavni svećenik blagosiljao ruskog cara, ispred su se okupili Ukrajinci koji su uzvikivali “slava Ukrajini!“ Pljesak euforične publike trajao je više od deset minuta. (https://www.geopolitika.news/razgovori/toptema/slava-caru-i-rusiji-orilo-se-pred-ursulom-von-der-leyen-usred-milana/) Dodajmo i da je krajem prošle godine Politico na svojoj listi najpozitivnijih i najnegativnijih političara Evrope za 2024. meloni pozicionirao na prvo mjesto tzv. “ometača”, spremnih promijeniti status quo.

Za razliku od Von Der Leyenove, Schmit nema dilema da ne postoji pristojna i nepristojna krajnja desnica, i po njemu su svi neprihvatljivi, uključujući i talijansku premijerku Meloni.

Da evropska desnica jača, jasno je već odavno, a po Schmitu sadašnja Evropska pučka stranka prestala je biti demokršćanska: “Nema više demokršćanskih snaga koje su pridonijele izgradnji i produbljivanju europskih integracija. Postali su konzervativci, možda je ostalo nešto demokršćana, ali vrlo malo. Oni su postali konzervativna stranka koja ne isključuje otvaranje prema krajnjoj desnici”. Siguran je da se sada neki od demokršćanskih očeva Evropske unije, poput nekadašnjeg njemačkog kancelara Konrada Adenauera ili talijanskog premijera Alcide de Gasperija “okreću u grobu” budući da EPP ne isključuje savez s “onima koji su protiv projekta Evrope”.

Osim Meloni i njene stranke Braća Italije koji su došli na vlast u ovoj zemlji, podsjetimo da su desničari pobijedili i u Slovačkoj, gdje također imaju premijera Roberta Ficompa, na vlasti su u Mađarskoj predvođeni Viktorom Orbanom, a krajnja desnica na čelu s Geertom Wildersom pobijedila je i u Nizozemskoj. U Njemačkoj krajnja desna stranka Alternativa za Njemačku (AfD) je toliko ojačala da je između druge i treće političke snage u zemlji, jača i desnica u Španjolskoj, kao i u Poljskoj, Francuskoj, Austriji.

Ekonomska kriza i populisti
Očito svjesna okolnosti u kojima će se održati izbori Von Der Leyen, po cijenu da ostane na vlasti u EU, nema problem da surađuje i sa desničarima, iako trenutno ima podršku evropskih socijalista i liberala, niti smatra da je i ona u proteklom mandatu doprinijela jačanju desnice. Jer, odavno je jasno da ne rade kako treba i da se birači razočarani njihovom politikom sve više okreću desnici, što je u Evropi već odavno za sve one koji su na vlasti moralo biti alarmantno.

Thierry Chopin, politolog s Instituta Jacques Delors, vidi direktnu vezu između porasta populističkih snaga i ekonomske i financijske krize: “Radikalna desnica danas značajno iskorištava osjećaj osiromašenja i vrlo snažan pesimizam među biračima.“ Ne zaboravimo i da se upravo u krizi povećao broj najbogatijih u svijetu, dok srednja klasa nestaje.

Stručnjaci upozoravaju da bi povećanje cijena hrane i svih drugih troškova života moglo birače podstaknuti da se sve više okreću desnici što bi moglo ozbiljno potresti Bruxelles ali i izazvati tektonske poremećaje puno šire.

Promjene koje desnica želi
Desnica svojim glasačima nudi velike promjene. S obzirom na njeno jačanje širom EU čini se da evropskog birača najviše zanima njegov dobar ekonomski status, na koji je navikao, ali zabrinjava koliko njih podržava desničarsku ideologiju. O kakvim to promjenama desnica govori ilustrira nekoliko sljedećih primjera.

“Zaustavite EU ludilo”, slogan je na plakatu austrijskog desnog FPO-a za evropske izbore, a na plakatu je fotografija Ursule von der Leyen i ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog kako se grle, dok su u pozadini tenk, helikopteri, šprica, vjetroelektrane i čamac s migrantima. FPO koristi populističku, rusofilnu, euroskeptičnu i antivaksersku retoriku koja ima veliku podršku građana, pa su u odnosu na prošle evropske izbore zabilježili uspon od deset posto i postali jedna od najpopularnijih stranaka u Austriji. Prognoze su da ako nastave ovako napredovati da će postati i vladajuća stranka u Austriji.

Ekstremno desni Voks u Španiji se predstavlja kao pobunjenik protiv sistema, što posebno dobro prolazi kod mladih muškaraca. Santjago Abaskal, lider Voksa, napada “progresivnu diktature“ u Španiji i obećava da će ukinuti zakone o pravima transrodnih osoba i abortusu, ali i okončati “fanatizam oko klime“.

Maksimilijan Krah, član Evropskog parlamenta iz AfD-a koji je na čelu liste te stranke za evropske izbore, kaže da je ekstremnoj desnici pomogla „neviđena neprivlačnost levice u njenoj trenutnoj formi“. Oštrim porukama na TikToku, stekao je ogromno poštovanje među mladim pristalicama AfD, iako su njegove izjave ponekad preradikalne i za saveznike u ekstremnoj desnici. Nedavno je izjavio da nisu svi članovi SS-a, koji su vodili Hitlerove logore smrti, bili kriminalci, što je dovelo do toga da AfD bude izbačen iz grupe krajnje desnice Identitet i demokratija u Evropskom parlamentu, ali ne i do smanjenja njegove popularnosti među mladima u Njemačkoj.

U Rumuniji 25 odsto mladih između 18 i 35 godina kaže da će podržati desničarski Savez za ujedinjenje Rumuna, što je veći procenat nego za bilo koju drugu stranku, a Savez najavljuje ujedinjenje svih koji govore rumunski (među kojima na primjer, one u Moldaviji), u Veliku Rumuniju. Uz to kritikuju podršku Ukrajini, dok su protiv ateizma i “rodne ideologije“.

Svjetski poredak se mijenja
U Mađarskoj je krajem aprila održan, po izjavama organizatora, najveći godišnji skup konzervativaca i suverenista u Evropi, Konferencije konzervativne političke akcije (CPAC), koji okuplja najznačajnije partije desnog političkog spektra u Evropi. Domaćim, Viktor Orban, u svom obraćanju je bio više no jasan: “Evropski izbori u junu i novembarski izbori u SAD su šansa da se uđe u eru suvereniteta, prema modelu Mađarske, koja je konzervativno ostrvo. Ovi izbori se poklapaju sa velikim promjenama u svjetskim političkim i geopolitičkim trendovima. Svjetski poredak se mijenja, i mi moramo da dovedemo našu stvar do pobjede usred ovih promjena.“

Iz Srbije je na Konferenciji učestvovao Aleksandar Đurđev koji je nakon toga ustvrdio: “Već od jeseni nas očekuju tektonske promene na globalnom nivou, nove nadolazeće konzervativne snage su naklonjenije Srbiji od levo-liberalnih ispostava globalizma.“

“Srbija menja svoj pristup i čekaće povoljan trenutak za svoju političku akciju“, izjavio je nedavno Aleksandar Vučić gostujući na TV Prva. Slične izjave čuli smo i od Milorada Dodika: “Prvi put u povijesti Srbi čekaju vrijeme. Moramo biti strpljivi, razumjeti vrijeme. Evropa neminovno dolazi u konfuziju, do svojih unutarnjih problema. Molim se Bogu da ponovo u Americi dođe Donald Trump“.

Cinik bi rekao: srećom pa je u BiH vlast spremna na kompromise i reforme.