Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić obratio se na nedavno održanoj konferencij “IGES 2024: Geoekonomija Zapadnog Balkana i regionalna saradnja”.
Komšić je naglasio da su geoekonomija Zapadnog Balkana i regionalna saradnja jedna od važnijih tema u ovome momentu i dobro je što stručna i akademska zajednica istražuju ove teme.
– Današnji paneli su posvećeni razmatranju ekonomskih pozicija globalnih i regionalnih aktera na Zapadnom Balkanu. Pored toga postavljeno je i važno pitanje – Može li plan rasta EU ubrzati euroatlantske integracije u Bosni i Hercegovini? Jasno je da ekonomska saradnja treba svima u regionu, jer, da parafraziram što je već davno rečeno, od sopstvene geografije ne možemo pobjeći. Nekad se regionalna saradnja odvija intenzivnije na bilateralnoj, a nekada na multilateralnoj razini. Na profiliranje tih odnosa utiču i drugi akteri van regiona, bilateralni poput SAD-a na primjer, ili multilateralni poput Evropske unije. Već četvrt vijeka se u regionu razvijaju i evoluiraju razne regionalne inicijative, više ili manje organizovane, više ili manje uspješne, ali su i dalje prisutne, rekao je on.
Istknuo je i da je ono što je neophodno za postizanje korisnih efekata je iskrena namjera saradnje na ravnopravnim osnovama, i među nama u regionu, i sa partnerima van regiona.
– Međutim često se postavlja pitanje da li je sama ekonomija regiona dovoljna za poboljšanje regionalne saradnje jer imamo dublje probleme u našim međusobnim odnosima u regionu. U političkoj praksi se javljaju tri modela odgovora na kompleksna politička pitanja u regionalnoj saradnji. Prvi je da različiti politički interesi blokiraju sve. Drugi model je da neke važne teme dobiju na zamahu, upravo jer nisu na radaru dnevne politike. I treći model je kada se multilateralnim pristupom zaobilaze ili ublažavaju politički problemi u regionalnoj saradnji kroz različite institucionalne vidove saradnje i specijalizirane agencije, poručio je Član Predsjedništva BiH.
Komšić je pojasnio da bi bilo najbolje kada bi se politički problemi mogli riješiti bilateralno, i na ravnopravnim osnovama razvijati dobrosusjedsku političku i ekonomsku saradnju, šireći jedan prostor sigurnosti i blagostanja za sve građane regiona.
– No, političke datosti u regionu nas upućuju na traženje rješenja kroz institucionalizirane mehanizme regionalne saradnje. Da bi bilo koja država mogla uopće sudjelovati u takvim procesima, važne su iskrene namjere, jasan cilj i poznat pravac kretanja. Politika koju ja zagovaram, jer ne mogu govoriti u ime svih članova Predsjedništva ovdje, jeste iskrena namjera očuvanja i razvoja jedne demokratske, multietničke zemlje u regionu koji živi u miru i ima prosperitetnu budućnost. Načelno imamo jasan cilj, a to je usvajanje evropskih standarda i članstvo u Evropskoj uniji jednog dana, kad se steknu uslovi. Dio političkih aktera u BiH je i za članstvo u NATO-u kao faktoru sigurnosti koji doprinosi povećanju interesa za investicijama i dugoročnijoj stabilnosti regiona. Na žalost, na ovu temu nemamo niti načelan politički konsenzus, poručio je on.
Također je naglasio da bi pravac trebao biti jasan, usvajanje propisa i standarda koje nas na zakonskom i tehničkom nivou uvlače u geoekonomski interesni krug kojem svi u regionu pripadamo, a to je Evropa.
– To su sve one aktivnosti koje omogućavaju našim privrednicima, stručnjacima, akademicima, radnicima raznih profila, ne samo da budu konkurentni van Bosne i Hercegovine, već da tu svoju konkurentnost mogu ostvariti i iz Bosne i Hercegovine. Iako ne treba zanemariti ni druga tržišta van Evrope u ciljanim oblastima privrede, ipak je naša ekonomija najviše naslonjena na evropsku. U tom svjetlu, pokazale su se veoma korisnim u proteklom periodu, specijalizovane regionalne institucije poput Regionalnog vijeća za saradnju, koje je omogućilo postizanje sporazuma o priznavanju akademskih i stručnih kvalfikacija za pojedine struke te tako ojačalo regionalno tržište radne snage. Još u vrijeme pandemije COVID-a 19, CEFTA je provela u djelo zelene koridore i olakšala prekograničnu trgovinu. Transportna zajednica sa zemljama regiona unapređuje standarde transporta i sigurnosti na putevima, dok energetska zajednica uspostavlja okvir transformacije energetskog sektora regiona i zelene agende, rekao je Komšić, te dodao:
“Smatram da mi u BiH prvenstveno trebamo izbjegavati bilo kakve zablude koje nam oduzimaju dragocijeno vrijeme, i istinski provesti zahtjeve iz Mišljenja Evropske komisije za BiH iz 2019. godine. S tim u vezi je i pitanje: Može li plan rasta EU ubrzati euroatlantske integracije u Bosni i Hercegovini? Moje je mišljenje da može. No svima treba biti jasno kako su ta sredstva uslovljena ispunjavanjem konkretnih reformskih prioriteta, te da daljih političkih popuštanja sa strane EU prema Bosni i Hercegovini neće biti”.
