“Države trebaju okončati nekažnjivost i, u tu svrhu, temeljito istražiti i krivično goniti, u skladu sa svojim relevantnim međunarodnim pravnim obavezama i svojim domaćim pravom, osobe odgovorne za takva djela, kako bi se izbjeglo njihovo ponavljanje i tražio održivi mir, pravda, istina i pomirenje”, navode autori Rezolucije.
Objavljen je tekst Nacrta rezolucije međunarodnom danu sjećanja na genocid u Srebrenici, u kojoj će Generalna skupština UN-a glasti 23. maja, nakon nekoliko odgađanja.
Formalni predlagatelji Rezolucije su Njemačka i Ruanda a sponzori više od 20 drugih država među kojima su i najutjecajnije zapadne zemlje poput SAD-a, Velike Britanije, Francuske i Italije.
Rezolucijom se:
Odlučuje 11. juli proglasiti Međunarodnim danom sjećanja i komemoracije genocida u Srebrenici 1995, koji će se obilježavati svake godine;
Bezrezervno osuđuje svako negiranje genocida u Srebrenici kao historijskog događaja, te potiču države članice da poštivaju utvrđene činjenice, uključujući razvijanje odgovarajućih programa kroz svoje obrazovne sisteme, idući u pravcu sprječavanja negiranja i iskrivljavanja, te ponavljanja genocida u budućnosti;
Također bez rezerve se osuđuju radnje koje veličaju one koji su osuđeni za ratne zločine, zločine protiv čovječnosti i genocid pred međunarodnim sudovima, uključujući odgovorne za genocid u Srebrenici;
Ističe važnost dovršetka procesa pronalaženja i identificiranja preostalih žrtava genocida u Srebrenici i u skladu s njima se dostojanstveno ukopanju, te se poziva na nastavak procesuiranja počinitelja genocida u Srebrenici koji se tek trebaju suočiti s pravdom;
Potiču se sve države da se u potpunosti pridržavaju svojih obaveza prema Konvenciji o sprječavanju i kažnjavanju zločina genocida, prema potrebi, i međunarodnog običajnog prava o sprječavanju i kažnjavanju genocida, s dužnim obzirom na relevantne odluke Međunarodnog suda pravde;
Zahtijeva se od generalnog sekretara da uspostavi program informiranja pod nazivom “Genocid u Srebrenici i Ujedinjeni narodi”, koji započinje svoje djelovanje pripreme za 30. godišnjicu 2025, te se također traži od generalnog sekretara da ovu rezoluciju iznese u javnost svim državama članicama, organizacijama sistema UN-a i organizacijama civilnog društva za odgovarajuće poštivanje;
Poziva sve države članice, organizacije sistema UN-a, druge međunarodne i regionalne organizacije i civilno društvo, uključujući
nevladine organizacije, akademske institucije i druge relevantne učesnike na obilježavanje Međunarodnog dana, uključujući posebna obilježavanja i aktivnosti u znak sjećanja i odavanja počasti žrtvama genocida u Srebrenici 1995. kao i odgovarajuće aktivnosti obrazovanja i podizanja javne svijesti.
Srebrenica je bila zaštićena zona
U početku se predlagatelji Rezolucije pozivaju na Povelju UN-a, Opću deklaraciju o ljudskim pravima i Konvenciju o sprječavanju i kažnjavanju zločina genocida, te podsjećaju na Rezoluciju Vijeća sigurnosti 819 od 16. aprila 1993. kojom se Srebrenica proglašava zaštićenom zonom, potom na Rezoluciju 827 od 25. maja 1993. o osnivanju Međunarodnog suda za bivšu Jugoslaviju i Rezoluciju 1966 od 22. decembra 2010. o osnivanju Međunarodnog rezidualnog mehanizma za kaznene sudove.
Također se podsjeća na sve presude Međunarodnog suda za bivšu Jugoslaviju, posebno njih osam koje sadrže osuđujuće presude za zločin genocida protiv Bošnjaka počinjenih u Srebrenici 1995. godine.
“Države trebaju okončati nekažnjivost i, u tu svrhu, temeljito istražiti i krivično goniti, u skladu sa svojim relevantnim međunarodnim pravnim obavezama i svojim domaćim pravom, osobe odgovorne za takva djela, kako bi se izbjeglo njihovo ponavljanje i tražio održivi mir, pravda, istina i pomirenje”, navode autori Rezolucije.
Protivljenje Srbije i RS-a
Srbija i entitet Republika Srpska u BiH se protive Rezoluciji, a u UN-u ponajprije računaju na podršku Rusije i Kine te prijateljskih zemalja Afrike i Južne Amerike.
Rusija je 2015. u Vijeću sigurnosti UN-a blokirala usvajanje rezolucije o osudi genocida u Srebrenici koju je predložila Velika Britanija, a podržale su je Sjedinjene Američke Države i zemlje Evropske unije.
Pred Međunarodnim sudom pravde u Hagu (ICJ) masovni zločin u Srebrenici označen je kao genocid koji su počinili pripadnici vojske Republike Srpske, a Srbija (tada u zajednici s Crnom Gorom) označena je kao odgovorna što nije učinila ništa da se genocid spriječi i da kazni počinitelje.
Za genocid i zločine u Srebrenici nad više od 8.000 bošnjačkih muškaraca i dječaka pred međunarodnim sudovima, uključujući i UN-ov Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju, osuđeno je više od 50 osoba na više od 700 godina zatvora. Među osuđenim na doživotne kazne zatvora su i prvi predsjedik Republike Srpske Radovan Karadžić i general vojske RS-a Ratko Mladić.
