Sjednica Generalne skupštine UN, na kojoj će se glasati o rezoluciji o Srebrenici, održaće se 23. maja. Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske, izjavio je nakon sastanka lidera stranaka koje čine vlast na nivou BiH da će stvari “ići teže” nakon usvajanja rezolucije. Analitičari su istakli su kako ovo nije prvi put da Dodik podiže tenzije i prijeti otcjepljenjem, te da se njegova retorika ponovo zaoštrava zbog predstojećih izbora u Srbiji, što je u interesu predsjednika Srbije Aleksandra Vučića.
Koliko teže može biti?
“Dodik još uvijek pozicionira sebe kao nekoga ko može zaustaviti rezoluciju o Srebrenici, ali prema informacijama koje imam, vjerujem da će se rezolucija usvojiti i da neće biti spektakularnih dešavanja. Može doći do napetosti i eventualnih pokušaja incidenata, ali ozbiljnih promjena neće biti. Dodik igra igru s Beogradom, što odgovara Vučiću zbog predstojećih izbora,” rekao je u emisiji “Novi dan” Adnan Kapo iz Instituta za geopolitiku, ekonomiju i sigurnost.
Politička analitičarka i novinarka Tanja Topić ističe da je podgrijavanje situacije i podizanje političke atmosfere konstantna u političkom životu Bosne i Hercegovine. “Slažem se s kolegom jer Vučiću odgovara ova situacija – dizanje emocionalnih i nacionalnih tenzija. Predstoje mu izbori i to je način da homogenizuje glasače. Ovo je još jedna u nizu prijetnji koje dolaze iz Republike Srpske. Prijetnje o samostaljenju i secesiji od političkog vrha RS traju od 2010. godine i stalno se intenziviraju. Posebno su bile izražene kada je visoki predstavnik nametnuo izborni zakon o izbornom integritetu. Sada prijetnja dobija novi povod – rezoluciju o Srebrenici. Osim verbalnih tenzija i možda pojedinačnih incidenata, ne očekujem velike promjene. Christian Schmidt, visoki predstavnik kojeg rukovodstvo RS smatra nelegitimnim, podnijeće izvještaj o stanju u BiH i njenom nazadovanju u Vijeću sigurnosti UN.”
Topić dodaje da prijetnje postoje, kao što Schmidt navodi u izvještaju, ali da su one viđene i ranije te da se koriste kao politička ucjena iz RS. “Imamo niz akcija koje predstavljaju udar na ustavni poredak i logično je da visoki predstavnik ukazuje na tu opasnost. Prijetnja postoji, ali isključujem mogućnost raspada BiH,” zaključila je Topić.
Kapo naglašava kako je Zapadni Balkan okružen EU i NATO-om te da građani u tom smislu trebaju biti relaksirani.
“Mi pripadamo tom svijetu i mi ćemo završiti u euroatlantskoj porodici država. Tu se isprepliću interesi, naš rad se dešava pod pritiskom. Znamo ko usporava taj put. On se usporava iz Beograda, a političari iz BiH koji slijede tu politiku su samo izvršioci. Ako uzmete analizu koje države su ostale van EU s Balkana, blokirane su iz Beograda. Crna Gora je završila u NATO-u. Kosovo ima nedovršene stvari. Ta blokada dolazi iz jednog centra koji ima uske veze s Moskvom. Ali mislim da ćemo se pod pristikom međunarodne zajednice kretati ka tom putu”, rekao je Kapo.
Navodi kako je sreća što regionalno sarađuju građani i ekonomija i to mnogo bolje nego političari, što je jedna pozitivna stvar.
“Kada je u pitanju rezolucija UN o Srebrenici, kontekst će se morati promijeniti jer pitanje je pripadnosti Srbije međunarodnoj zajednici, a ne samo pitanje odnosa BiH i Srbije. Imamo sreću da imamo dobre ambasadore na terenu i mislim da će biti usvojena i da će Srbija morati u određenom trenutku promijeniti stav o pitanju prošlosti”, rekao je Kapo.
Na pitanje može li postojati regionalna saradnja bez konsenzusa o prošlosti, Topić odgovara: “Može samo na individualnom nivou među građanima, u ekonomiji i kulturnoj saradnji, ali mislim da je jedan od bitnih preduslova kritičko suočavanje s prošlošću jer ono što se nama dešava i opasno narušava regionalnu saradnju i odnose jeste revizionizam i njega svakodnevno gledamo. Posljedice su pogubne za društvo i zajednicu jer kroz školski sistem stvara se jedna pogrešna, iskrivljena slika o onome što se dešavalo u prošlosti, potpuni nedostatak kritičke samorefleksije za počinjene zločine sopstvene strane, veličanje ratnih zločinaca, stavljanje na pijedastal heroja. To su anticivilizacijske postavke koje teško mogu doprinijeti dobroj i uspješnoj saradnji. Vidimo svaki put koliko zapravo ta politička retorika određuje odnose u regiji. Kada se u jednom trenutku učini da se napravila jedna vrsta iskoraka, kao što je bilo 2007. godine kada su pojedini političari prihvatili činjenicu da je u Srebrenici bio genocid, ali su ubrzo odustali od toga, stajalište građana se dosta relaksiralo. To je jedan dugotrajan proces, ali bojim se da nas zbog ovakvog stava politike vratio čitavu deceniju unatrag.”
Da li je finansijska podrška EU jedini poticaj da BiH provede reforme?
Kapo je istakao kako ekonomija ne može zausatviti određene ideološke razlike te da nas historija tome uči.
“Jugoslavija je bila siromašna zemlja, ali je došlo do rata. Imali smo 10 milijardi razmjene između Ukrajine i Rusije pa je došlo do invazije. Danas imamo razmjenu 250 milijardi između Kine i Tajvana, ali i dalje postoje prijetnje prema Tajvanu. Glavni problem ovdje je, ako poredimo EVropu kada je nastajala nakon 2. svjetskog rata i situaciju u Jugoslaviji nakon rata 90-ih, je što je 49. u Evropi pobijeđen fašizam i onda je Zapadnoj Evropi Amerika pomogla u razvoju na temeljima koji znače novu Evropu. Ali to se na prostoru Jugoslavije nije desilo. Vidimo da imamo političke aktere koji su dio režima koji su počinili genocid u Srebrenici”, istakao je Kapo.
