Predsjednik entiteta RS, Milorad Dodik, je na svom Instagram profilu izjavio: “Bosna i Hercegovina će se morati vratiti na dejtonsko uređenje, te insistiramo samo na onome što je Republika Srpska dobila Dejtonskim sporazumom i što je navedeno u Ustavu BiH – ništa više.”
Glavni izazov za Dodika (Vučića, SANU) je pitanje DRŽAVNE IMOVINE, te nedavno nametnuti IZBORNI ZAKONI od strane Visokog predstavnika u BiH. Dodik je deset godina opstruirao donošenje tih zakona za poštene i fer izbore u Bosni i Hercegovini, posebno u Domu naroda gdje je imao značajnu ulogu, što mu je omogućila SDA, a sada, u “trojci”, bivši član Dodikove stranke, V. Mijatović iz SDP-a, preuzima tu poziciju. Ovo je u suprotnosti s izvornim Dejtonskim ustavom, Aneksom 4, koji naglašava…
Članak I: Bosna i Hercegovina
1. KONTINUITET. Republika Bosna i Hercegovina, koja će službeno biti nazvana “Bosna i Hercegovina”, NASTAVLJA svoje pravno postojanje kao država u skladu s međunarodnim pravom, uz prilagodbu njezinog unutarnjeg ustroja prema odredbama ovog Ustava i njezinih međunarodno priznatih granica.
2. Demokratska načela. Bosna i Hercegovina je demokratska država koja djeluje na načelima pravne države te provodi slobodne i demokratske izbore.
Članak VI: Ustavni sud
Sastav. Ustavni sud Bosne i Hercegovine ima devet članova.
a.) Četiri člana biraju Zastupnički dom Federacije, dva člana Narodna skupština Republike Srpske. Preostala tri člana bira predsjednik Europskog suda za ljudska prava nakon konzultacija s Predsjedništvom.
U Ustavu BiH u Aneksu 4, Članku I, članu 1, istaknuti su termini ‘NASTAVLJA’ i ‘KONTINUITET’ kako bi se naglasila kontinuirana pravna kontinuitet Republike Bosne i Hercegovine prema novom Ustavu. Ova naglašavanja odražavaju važnost očuvanja pravnog identiteta zemlje, što je bitno za razumijevanje konteksta nastanka Ustava i njegove povezanosti s ranijim pravnim okvirom.
Odluka NSRS srpskog naroda u Bosni i Hercegovini, objavljena u Službenom glasniku srpskog naroda u BiH br. 3/92, od 12. svibnja 1992., bila je važan dokument u tom kontekstu. Ta odluka, koja je planirala etničko čišćenje dijelova Bosne i Hercegovine radi promjene etničke strukture stanovništva i stvaranja teritorija Republike Srpske, bila je usmjerena na stvaranje teritorijalne i resursne dominacije nad tim područjima.
Visoki predstavnik Christian Schmidt istaknuo je važnost zaustavljanja procesa prenosa nadležnosti s BiH na entitet RS kako bi se sačuvao suverenitet i teritorijalni integritet BiH. Postojeći politički napori u RS-u, kao što su traženje mirnog raspada države i preuzimanje državnih nadležnosti, suprotstavljaju se Dejtonskom sporazumu i Ustavu BiH.
Ova odluka iz 1992. trebala bi služiti kao podsjetnik na teške periode u historiji Bosne i Hercegovine i kao važan dio procesa izgradnje novog modernog ustava koji će poštovati ljudska prava i evropske standarde.
Vodeća stranka u RS, SNSD, uporno traži miran raspad države, i u tom smjeru usvajaju legislativu”, rekao je Schmit. Poručio je da fraza “izvorni Dejton”, koja se često koristi u Republici Srpskoj, u stvari znači nepoštovanje Dejtonskog sporazuma i Ustava.
Vlasti u RS žele de fakto secesiju, preuzimanjem državnih nadležnosti. Najavljeni potezi potkopavaju suverenitet BiH, a ja kao visoki predstavnik, želim da očuvam suverenitet i teritorijalni integritet države”, naglasio je visoki predstavnik.
Ako bi prilikom donošenja Rezolucije o genocidu u Srebrenici u Ujedinjenim nacijama, ovaj dokument bio uključen, mislim da niti jedna država svijeta ne bi bila protiv usvajanja iste.
Jednako tako, prilikom donošenja novog modernog Ustava BiH koji će biti u skladu sa Evropskim konvencijama za ljudska prava, ali i prilagođen šest presuda Evropskog suda za ljudska prava, ova Odluka treba biti svjedok jednog groznog perioda u historiji naše države. Koji kao takav mora da ostane samo u historiji.
