UZBUNA U ČOVIĆEVIM REDOVIMA: „Schmidtova nametanja izazivaju kontroverze
Nakon novih izmjena Izbornog zakona, osobe osuđene za ratne zločine više ne mogu biti birane ili biti kandidati na izborima.
Ovogodišnji lokalni izbori trebali bi se održati prema novim pravilima koja je nametnuo Schmidt, ali su takve promjene izazvale nezadovoljstvo u Republici Srpskoj, kao i unutar Hrvatskog narodnog sabora, dok “Trojka” nije u potpunosti podržala te promjene. Naime, manje važne izmjene Izbornog zakona BiH stupile su na snagu prema odluci visokog međunarodnog predstavnika, što je izazvalo novu krizu čiji ishod je teško predvidjeti. Kompromitirani saziv Središnjeg izbornog povjerenstva (CIK BiH) najavio je raspisivanje lokalnih izbora u zemlji. Zoran Krešić, medijska perjanica Čovićevog HDZ-a, izvještava za Večernji list BiH. Schmidt je svojom odlukom o nametanju izmjena Izbornog zakona donesenom 26. ožujka istovremeno ostavio mogućnost političarima u BiH da sami dogovore izmjene izbornih pravila i osiguraju njihovo usvajanje u državnom Parlamentu do 19. travnja. Ako to ne bude slučaj, izmjene koje je on donio automatski stupaju na snagu i primjenjivat će se u cijelosti. Iz SIP-a su najavili kako će na sjednici tog tijela sljedećeg tjedna donijeti odluku o raspisivanju lokalnih izbora koji bi trebali biti održani 6. listopada.
Na nadolazećim lokalnim izborima birat će se novi gradonačelnici i načelnici općina, kao i općinska i gradska vijeća, što uključuje i Grad Mostar i Distrikt Brčko, koji imaju nešto drugačije uređenje, ali su tijela lokalne samouprave. No, ove promjene ne nailaze na potpuno odobravanje u Republici Srpskoj, niti unutar Hrvatskog narodnog sabora, dok ih “trojka” nije u potpunosti podržala.
Hrvatske i bošnjačke stranke su, iako nevoljko, izjavile da će primjenjivati nove propise. Istodobno, parlament RS-a je donio svoj Izborni zakon koji još nije stupio na snagu jer se trenutno provodi postupak preispitivanja njegove ustavnosti. Schmidtovom odlukom, uvedene su odredbe koje uključuju elektronički nadzor na biračkim mjestima, ali zbog ograničenih rokova nova tehnologija bit će primijenjena samo na odabranim lokacijama tijekom lokalnih izbora u listopadu. “Izborne tehnologije”, poput skenera, videonadzora na biračkim mjestima i elektroničke identifikacije birača, bit će uvedene pilot-projektom u deset općina. To znači da bi se nove tehnologije mogle potpuno primijeniti tek na općim izborima 2026. godine. Također, izmjenama su definirani stroži uvjeti za medije tijekom izborne kampanje, kako bi se spriječilo funkcioniranje portala koji šire propagandu ili objavljuju lažne informacije.
Osim toga, novim izmjenama Izbornog zakona onemogućeno je da osobe osuđene za ratne zločine biraju ili budu kandidati na izborima. Zastupnica Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Snježana Novaković-Bursać istaknula je da se promjene u Izbornom zakonu svode na “dva ključna pitanja koja nemaju veze s vladavinom prava, demokracijom i izborima, već isključivo s vladavinom sile i velikim novcem”. Dodala je da se novim člankom 203 a Kaznenog zakona predviđaju mjere prestanka, zabrane i zabrane stjecanja dužnosti, što se mijenja izmjenama članka 1.10 Izbornog zakona, aludirajući na mogućnost osude i uklanjanja iz političkog života.
Jedna od ključnih promjena, koja je problematična i očito je povezana s održavanjem trenutnog sastava SIP-a, je produžetak mandata osobama kojima je istekao ili bi trebali otići u mirovinu. Primjerice, Suad Arnautović, koji je objavio šovinistički protuhrvatski uradak, trebao bi otići u mirovinu, ali nakon pritiska na Schmidta, odredbe Izbornog zakona su ponovno izmijenjene kako bi on ostao na poziciji još tri godine. Osim toga, politički podobni članovi SIP-a, koji su prije imenovanja bili savjetnici predsjednika bošnjačkih i oporbenih srpskih stranaka, sada bi trebali sudjelovati u biranju oko 12.000 predsjednika i zamjenika predsjednika biračkih odbora. Ti članovi trebali bi biti politički neovisni, zaključuje Krešić.