MILORAD DODIK NASTAVLJA PODGRIJAVATI IONAKO USIJANU POLITIČKU SCENU U ZEMLJI: “Muslimani su jedini separatisti u BiH, ja sam za politiku razgraničenja, a ne otcjepljenja”
Dodik je slagao javnost da je “RS nastala prije Bosne i Hercegovine”, a i sam se rodio u Socijalističkoj republici BiH primjerice 1959. godine, kada RS ni u najvećim snovima velikosrpskih nacionalista nije postojala
Mi ne vodimo politku otcjepljenja, mi smo za razgraničenje, u smislu da se zna šta je čija nadležnost i dokle seže, a ne za otcjepljenje. Ako to nije moguće, onda je tu mirni razlaz”, rekao je danas predsjednik manjeg bh. entiteta Milorad Dodik.
Dodik je iznio laž da je Bosna i Hercegovina je “po Ustavu sastavljena od Republike Srpske i FBiH”, (nije sastavljena nego se sastoji od dva entiteta i tri konstitutivna naroda. Sastojak nije isto što i sastavni dio. op.a), kao i “da je RS nastala prije BiH”. (Dodik se primjerice rodio 1959. godine u Socijalističkoj republici Bosni i Hercegovini, kada RS nije ni postojala. ZAVNOBIH-om je osnovana Parlamentarna skupština BiH, najveće zakonodavno tijelo države BiH mnogo prije nego je Milorad Dodik uopće bio rođen. op.a.)
Mi nismo pobunjenička ili separatistička grupa, ne pravimo separaciju jer nismo dio nečega što se otima od BiH. Samo hoćemo da, u skladu sa Ustavom, vladamo onim što po tom Ustavu pripada RS Pošto to ne možemo, onda naravno da želimo da vratimo naše pozcije – istakao je Dodik u Banjaluci, komentarišući izjavu ministra odbrane u Savjetu ministara Zukana Heleza koji je rekao da bi Dodik trebalo da zaboravi na otcijepljenje od BiH, jer bi u tom slučaju došlo do rata.
Dodik je rekao da su “muslimani ti koji su u BiH vodili separatističku politiku, a ne Srbi”.
“Јedina separacija koja se ovdje desila, je separacija Bošnjaka, odnosno bosanskih muslimana od bivše Јugoslavije, nijedna druga. Oni su separaciju napravili, a ne mi. Mi ne vršimo nikakvu separatističku politiku”, izjavio je predsjednik manjeg bh. entiteta.
(Bosna i Hercegovina je Saveznim Ustavom SFRJ iz 1974. godine dobila pravo, kao i ostale republike bivše Jugoslavije, da organizuje referendum o otcjepljenju ako njena ravnopravnost u okviru jugoslovenske državne zajednice bude ugrožena. Nakon što je SR Srbija ukinula autonomije Kosovu i Vojvodini, vojno napala SR Sloveniju i SR Hrvatsku, Socijalistička republika Bosna i Hercegovina je u oktobru 1991. izglasala organizaciju referenduma o otcjepljenju od Jugoslavije za 29. februar i 1. mart 1992. godine. Referendum je proveden, cijeli svijet ga je priznao, tako da je od 1992. godine Bosna i Hercegovina nezavisna država, dok je RS kao bh. entitet priznat 22. novembra 1995. tek u Daytonu. RS je po ustavnom uređenju entitet i nikako republika ili nekakva navodna država.)
