Izvještaj SAD-a o stanju u BiH: Eskalirajući napadi Dodika, zapaljiva retorika čelnika Republike Srpske
potkopali su ustavni poredak FBiH i pridonijeli povećanim političkim i etničkim napetostima u cijeloj zemlji, stoji u sažetku obimnog izvještaja
Godišnji izvještaj SAD-a o ljudskim pravima u BiH za 2023. opisuje nazadovanje u poštivanju određenih temeljnih ljudskih prava u našoj zemlji, uključujući ozbiljna ograničenja slobode izražavanja i medija, nasilje i prijetnje nasiljem protiv novinara, usvajanje zakona RS-a, kriminalizaciju klevete, ozbiljne korupcije u vladi i opsežnog nasilja temeljenog na spolu.
“Vlasti Bosne i Hercegovine imaju obavezu štititi, a ne ograničavati, ljudska prava svih građana”, jasan je stav SAD-a.
U sažetku objavljenog izvještaja koji je na društveniim mrežama podijelila i Američka ambasada u BiH, stoji da su vlasti u većinski srpskoj Republici Srpskoj – koja zajedno s bošnjačko-hrvatskom Federacijom i Distriktom Brčko čini Bosnu i Hercegovinu – poduzele kontinuirane radnje koje potkopavaju nacionalne institucije, povećavaju međuetničke napetosti i ograničavaju slobodu okupljanja i izražavanja.
Eskalirajući verbalni i pravni napadi predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika potkopali su ustavni poredak Federacije, a razdorna i zapaljiva retorika čelnika Republike Srpske pridonijeli su povećanim političkim i etničkim napetostima u cijeloj zemlji. Dana 28. travnja nakon četiri godine institucionalne blokade formirana je Vlada Federacije”, stoji u izvještaju.
Značajna pitanja ljudskih prava uključivala su:
Vjerodostojna izvješća o mučenju ili okrutnom, nečovječnom ili ponižavajućem postupanju ili kažnjavanju pritvorenika od strane policije;
Teški i po život opasni zatvorski uvjeti; ozbiljni problemi s neovisnošću pravosuđa;
Ozbiljna ograničenja slobode izražavanja i slobode medija, uključujući nasilje i prijetnje nasiljem protiv novinara, te usvajanje zakona koji kriminalizira klevetu; bitno miješanje u slobodu mirnog okupljanja i slobodu udruživanja;
Ozbiljna i nerazumna ograničenja političkog sudjelovanja manjinskih kandidata; ozbiljna korupcija u vladi;
Rašireno rodno uvjetovano nasilje, uključujući obiteljsko i seksualno nasilje, nasilje nad djecom te rani i prisilni brak u romskoj populaciji;
Zločini koji uključuju nasilje ili prijetnje nasiljem usmjereni na pripadnike etničkih skupina;
Vjerski motivirani zločini, uključujući napade, uznemiravanje i zastrašivanje usmjereno na različite vjerske skupine;
Zločini motivirani antisemitizmom;
Zločine koji uključuju nasilje ili prijetnje nasiljem usmjerene na lezbijke, homoseksualce, biseksualne, transrodne, queer ili interspolne osobe.
Vlada nije poduzela vjerodostojne korake da identificira i kazni dužnosnike koji su možda počinili kršenja ljudskih prava, jasno je navedeno.
