Nakon nedavne posjete Tineke Strik, europarlamentarke iz Nizozemske, koja je imala niz susreta sa različitim domaćim zvaničnicima i predstavnicima nevladinog sektora, na inicijativu predstavnika kabineta Željka Komšića, člana Predsjedništva BiH, uputila je više pitanja Europskoj komisiji koje prenosimo u cijelosti:
„Na Europskom vijeću od 21. do 22. marta 2024. godine donesena je odluka o otvaranju pristupnih pregovora sa BiH, nakon preporuke Komisije. Komisija je pozvana da pripremi pregovarački okvir, nakon čega će Vijeće odlučiti hoće li usvojiti ovaj okvir nakon što se poduzmu svi relevantni koraci navedeni u izvještaju Komisije od 12. oktobra 2022.
Može li Komisija potvrditi da je sljedeći formalni korak u pristupnom procesu Bosne i Hercegovine – prije usvajanja pregovaračkog okvira – tzv. Screening proces, tokom kojeg će se utvrditi pregovaračka pozicija BiH?
Može li Komisija potvrditi da usvajanje pregovaračkog okvira zavisi od uspješnog završetka faze Screeninga, te da stoga pregovori ne mogu započeti prije nego što se ovaj proces završi?
Kada će započeti proces Screeninga i da li bi Komisija mogla dati vremenski okvir za to?“
Razlozi za ovakva pitanja, veoma su jednostavni i ogledaju se u tome da su, na primjer, Ukrajina i Moldavija već odavno u postupku Screeninga, što za Bosnu i Hercegovinu nije niti započelo. Screening ili pregled je postupak kojim Europska komisija vrši detaljnu analizu usklađenosti zemlje kandidata za europskom pravnom stečevinom (acquis communataire) kroz šest pregovaračkih klastera.
Na temelju stepena usklađenosti zemlje kandidata po oblastima iz šest klastera, utvrđuje se njena pregovaračka pozicija, koja može biti povoljnija ako je stepen usklađenosti veći ili lošija ako je stepen usklađenosti sa europsko pravnom stečevinom mali.
Kako je Europska komisija u svome izvještaju od 12. oktobra 2022. godine, već dala presjek stanja u Bosni i Hercegovini, promatranih kroz šest klastera u kojima je ocijenjeno da u Bosni i Hercegovini nema značajnijeg napretka, proces Screeninga ima izuzetnu važnost, jer od njega bi trebali zavisiti svi naredni koraci, kao što je to izrada nacionalnog programa usvajanja europske pravne stečevine (NPAA) u domaći politički, pravni i ekonomski sistem u skladu sa kriterijima iz Kopenhagena iz 1993. i Madrida iz 1995. godine.
Da bi tako nešto uopće bilo moguće, potrebno je da Europska komisija sačini Screening ili pregled stanja, koji će dati elemente za sačinjavanje našeg NPAA. Osim toga birokratskog dijela, Screening ima i svoj politički značaj, jer susjedna Hrvatska nastoji da se izbjegne Screening i „ugura“ u EU ovakvu Bosnu i Hercegovinu, sa etničkim podjelama, te etničkim i entitetskim sistemom odlučivanja, kako bi nastavila svoje pritiske oko Izbornog zakona kojim bi Hrvatska otela dio suvereniteta Bosne i Hercegovine u svoju korist.
Zapravo bi Screening kao dio procesa euro-integracija dao odgovor na suštinsko pitanje o tome da li ovako politički uređena Bosna i Hercegovina uopće može napredovati dalje, bez da se prije toga na učine ozbiljne ustavne reforme, kao i reforme niza zakona, kako bi naša zemlja bila u stanju dobiti svoj Pregovarački okvir (Negotiation Framework), a nakon njega i Međuvladinu konferenciju što je formalni datum otpočinjanja pregovora.
U sadašnjim okolnostima, sa nekakvim mehanizmom koordinacije gdje u europskim integracijama učestvuju entiteti i kantoni, to svakako ne bi bilo moguće. Zato je pitanje europarlamentarke Tineke Strik, dokazanog prijatelja BiH, od suštinske važnosti i velika pomoć našoj zemlji.
