Odgovor Draganu Čoviću: Proglašavanje neradnih dana zbog izbora u drugim državama nije moguće

Praznici i po njima temeljeni neradni dani u Federaciji BiH određuju se shodno navednim zakonskim propisima, a s obzirom na to da u propisima nema predviđene odredbe o neradnim danima za dane izbora, odluke o proglašenju praznika po tom osnovu nisu u skladu s postojećim pravnim okvirom Federaciji BiH

Federalno ministarstvo rada i socijalne politike, povodom velikog interesovanja medija, obavještava javnost da prema važećem zakonodavstvu Federacije BiH, proglašavanje neradnih dana u vezi s izborima u drugim državama nije moguće – saopćeno je iz tog ministarstva.

Podsjećamo, lider HDZ-a BiH Dragan Čović najavio da će dan izbora u Hrvatskoj biti neradni dan u BiH, odnosno u nekim dijelovima. Kuriozitet ovih izbora je što ih je predsjednik Hrvatske raspisao u srijedu, dakle usred radne sedmice, što iz HDZ-a tumače da je smišljeno urađeno kako bi spriječili dijasporu da glasa.

“Poruka svima koji su sumnjali da će biti moguće organizirati izborne aktivnosti 16. i 17. u našoj zemlji jer su one obično organizirane kroz školske institucije – to je bila jedina mogućnost. Sada mogu reći, bit će to neradni dani i za nas i za vas. Samo što će za nas biti svetkovina”, rekao je Čović tokom obraćanja na saboru HDZ-a, dobivajući ovacije.

Sa aspekta nadležnosti ovog ministarstva, ističemo da se na osnovu Uredbe sa zakonskom snagom o preuzimanju i primjenjivanju saveznih zakona (“Službeni list RBiH”, broj: 2/92), odnosno Zakona o potvrđivanju uredbi sa zakonskom snagom (“Službeni list RBiH”, broj: 13/94), u Federaciji Bosne i Hercegovine, kao federalni zakon primjenjuje Zakon o praznicima (“Službeni list SFRJ”, broj: 6/73). U skladu s navedenim, u Federaciji BiH se obilježavaju Nova godina i međunarodni praznik rada – Prvi maj. Osim navedenoga, u Federaciji Bosne i Hercegovine na snazi su i Zakon o proglašenju 1. marta Danom nezavisnosti Bosne i Hercegovine (“Službeni list R BiH”, broj 9/95) i Zakon o proglašenju 25. novembra Danom državnosti Bosne i Hercegovine (“Službeni list R BiH”, broj 9/95). Što se tiče odredbi iz Zakona o radu, odredbom člana 54. stav 3. Zakona o radu (“Službene novine Federacije BiH”, broj: 26/16, 89/18 i 44/22), propisano je da je poslodavac dužan omogućiti radniku odsustvo do četiri radna dana u jednoj kalendarskoj godini radi zadovoljavanja njegovih vjerskih odnosno tradicijskih potreba, s tim da se odsustvo od dva dana koristi uz naknadu plaće, odnosno plaćeno odsustvo. Shodno navedenom, a s obzirom da je pravo na korištenje spomenutog odsustva utvrđeno u svrhu zadovoljavanja vjerskih, odnosno tradicijskih potreba radnika, mišljenja smo da bi se isto moglo koristiti u periodu kada se u skladu sa vjerskim propisima, odnosno običajima i tradicijom, obilježavaju vjerski praznici, kao i drugi kulturno-tradicijski događaji”, navedeno je u saopćenju Federalnog ministarstva rada i socijalne politike.

S obzirom na to da o pravima i obavezama radnika iz radnog odnosa odlučuje poslodavac, Ministarstvo smatra da bi radnik i u slučaju namjere korištenja spomenute vrste odsustva bio u obavezi da na vrijeme informiše poslodavca.

“Naime, praznici i po njima temeljeni neradni dani u FBiH određuju se shodno navednim zakonskim propisima, a s obzirom na to da u propisima nema predviđene odredbe o neradnim danima za dane izbora, odluke o proglašenju praznika po tom osnovu nisu u skladu s postojećim pravnim okvirom FBiH. Stoga, svi pravni subjekti i građani Federacije pozivaju se da se pridržavaju zakonskih propisa u vezi s radnim danima i praznicima”, izjavio je federalni ministar rada i socijalne politike Adnan Delić.