GRLIĆ RADMAN PONOVO SE DOHVATIO NAŠE DRŽAVE: “Nije lako zemljama koje imaju multinacionalni karakter i historiju kao Bosna i Hercegovina”
Ja se nadam da će politička odluka u decmbru Evropskoga vijeća biti nagrada za sve rezultate koje je BiH ostvarila iako nije lako u jednoj zemlji koja ima multinacionalni karakter i takvu historiju
Hrvatski šef diplomacije izrazio je očekivanje da će Evropsko vijeće na zasjedanju u decembru “nagraditi napore” vlasti u Bosni i Hercegovini te odobriti otvaranje pregovora te zemlje s Evropskom unijom nakon što ona ispuni dodatne uslove.
Ja se nadam da će politička odluka u decmbru Evropskoga vijeća biti nagrada za sve rezultate koje je BiH ostvarila iako nije lako u jednoj zemlji koja ima multinacionalni karakter i takvu historiju. Treba imati političku volju i svi lideri trebaju pokazati volju za evropski put BiH”, rekao je ministar Gordan Grlić Radman
“BiH mora poduzeti određene reforme”
Evropska komisija preporučila je početkom novembra uslovno otvaranje pregovora s Bosnom i Hercegovinom. U međuvremenu je voditelj Izaslanstva EU u BiH Johann Sattler potvrdio kako vlasti te zemlje moraju donijeti izmjene zakona o sudovima BiH, zatim Izbornog zakona, Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma te sprječavanju sukoba interesa kako bi ispunila očekivanja Evropske komisije.
“BiH mora poduzeti određene reforme”, dodao je Grlić Radman. Pri tome je pohvalio napore Vijeća ministara BiH predvođenog Borjanom Krišto (HDZ BiH) koja je po njemu učinilo jako puno na evropskome putu.
“Važno je da BiH izmijeni Izborni zakon”
Dodao je kako je veoma važno izmijeniti Izborni zakon kako bi se prestalo s diskriminacijom konstitutivnih naroda i građana u toj zemlji.
“To treba uskladiti tako da se osigura jednakost triju konstitutivnih naroda i ostalih građana. BiH mora funkcionirati na temelju Daytonsko-pariškog sporazuma, kao jedna država, s dva entiteta i tri konstitutivna naroda”, rekao je ministar vanjskih i evropskih poslova Hrvatske Gordan Grlić Radman.
Hrvatske stranke u BiH inzistiraju na izmjenama Izbornoga zakona kako bi se prestalo s praksom preglasavanja toga naroda od tri i pol puta brojnijih Bošnjaka na temelju presude Ustavnoga suda BiH, dok pak bošnjačke i građanske stranke očekuju da se otkloni diskriminacija građana i manjina u procesu kandidiranja i biranja za najvažnije pozicije u državi sukladno presudama Evropskog suda za ljudska prava u Strasbourgu, prenosi Index
