MURPHY I SATTLER IZDIKTIRALI ZADATKE VLADI NERMINA NIKŠIĆA: “Koncesije za aerodrome ne treba dalje odgađati”
Aerodromi u Federaciji BiH uskoro bi mogli biti dati pod koncesije “stranim investitorima”. Naime, ambasadori SAD-a i EU u BiH Michael Murphy i Johann Sattler poslali su prošle sedmice Vladi Federacije BiH pismo u kojem zahtijevaju “energetsku tranziciju” i “reformu javnih preduzeća”. Jedna od reformi bi se trebala odnositi na aerodrome u Federaciji, koji bi, prema stavu ambasadora Murphya i Sattlera, trebali biti dati pod koncesije.
“Federacija BiH bi trebala dati prioritet uspostavi zakonskih okvira koji će omogućiti javno-privatno partnerstvo i koncesije, te potaknuti privatna ulaganja. Konkretno, koncesije za rad aerodroma se ne mogu dalje racionalno odgađati”, navedeno je u pismu Murphyevom i Sattlerovom pismu koje je u posjedu Istrage.
Podsjetimo, godinama međunarodni zvaničnici, među kojima je i bivši supervizor za Brčko diskrikt Michael Scanlane, pokušavali su izdejstvovti odluke prema kojima bi Aerdrom Sarajevo, ali i drugi aerdromi, otišli pod kocesije. stranijh investitora. Scanlane je, prema informacijama Istrage, svoje aktivnosti provodio u saradnji sa biznismenima iz Srbije. Treba napomenuti i da su kadrovi HDZ-a i Trojke u Vijeću ministara BiH uveli dodatne takse koje sprječavaju razvoj Aerodroma Tuzla. No, o tim poslovima ćemo u narednom periodu. Sada se vratimo na pismo koje su Murphy i Sattler poslali premijeru Nikšiću.
“Potrebno je ubrzati energetsku tranziciju FBiH podsticanjem ulaganja u obnovljive izvore energije, što postaje sve važnije sa približavanjem uvođenja mehanizma Evropske unije za prilagodbu ugljika na granicama (CBAM)“, napisali su Murphy i Sattler.
Ovo, ukratko, znači, smanjenje proizvodnje električne energije u termoelektranama i smanjenje proizvodnje uglja (koja je stacionirana u kantonima sa bošjačkom većinom), te ojačavanje proizvodnje putem solara koji su postali prvi biznis HDZ-u bliskih kadrova u zapadnoj Hercegovini.
U nastavku objavljujemo Murohyevo i Sattlerovo pismo u cijelosti.
“Pozdravljamo nedavne pozitivne poteze zakonodavnih i izvršnih organa Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH). Posebno želimo da pohvalimo usvajanje tri važna energetska zakona u Parlamentu čiji je cilj omogućiti bolje strateško planiranje i osigurati bolji zakonodavni okvir za energetski sektor. Takođe pozdravljamo donošenje Zakona o zaštiti civilnih žrtava rata, kao i Zajedničke platforme za reformu javne uprave. Ovi potezi pokazuju Vašu predanost evropskom putu BiH i posvećenost provedbi reformi koje će biti od koristi građanima.
Želimo Vam skrenuti pažnju na jedno hitno pitanje od izuzetne važnosti za finansijsku stabilnost i ugled Bosne i Hercegovine (BiH). Usklađenost zemlje sa medunarodnim standardima u oblasti sprečavanja pranja novca i finansiranja terorizma (SPN/FT) ocjenjuje Odbor stručnjaka Vijeća Evrope za SPN/FT (MONEYVAL), a postupak ocjenjivanja završava u februaru 2024. godine. Ukoliko se do tada ne ispune međunarodni standardi, postoji realna mogućnost da se BiH ponovno nađe na listi jurisdikcija Radne grupe za finansijske mjere protiv pranja novca (FATF) i Evropske unije (EU) sa strateškim nedostacima u sistemu za sprečavanje pranja novca i finansiranje terorizma. Stavljanje na te liste povlači za sobom političke,ekonomske i finansijske posljedice po državu. Ključni korak u pravcu ispunjenja međunarodnih uslova jeste usvajanje novog Zakona o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma, usklađenog sa pravnom stečevinom EU i preporukama FATF-a. Još uvijek se čekana imenovanje nadzornih tijela u FBiH, što koči finalizaciju zakona i negativno utiče neusklađenost BiH sa standardima u oblasti SPN/FT. Pozivamo Vas da bez odlaganja riješite ovo pitanje, utvrđivanjem nadzornih tijela unutar postojećih institucionalnih struktura u FBiH.Takođe Vas pozivamo da riješite pitanje uspostave registra stvarnog vlasništva pravnih osoba u FBiH, što je još jedan važan uslov za ocjenu MONEYVAL-a.
Drugi važan prioritet za Vladu FBiH je provedba Zakona o suzbijanju korupcije i organizovanog kriminala u FBiH, koji je usvojen 2014. godine. Očekujemo da Vlada FBiH bez odlaganja osigura privremene i stalne prostorije za specijalizovane odjele. Ambasada SAD-a iEvropska unija su spremni pomoći Vladi FBiH i osigurati značajnu podršku u provedbi tog Zakona. Stvaranje održivog i djelotvornog sistema za borbu protiv korupcije će dugoročno omogućiti veći prosperitet za građane FBiH.
Primili smo k znanju da je nedavno usvojen Plan rada Vlade FBiH za razdoblje 2023-2026.godina, kojim se predviđa niz ključnih reformi u više sektora.
Dalje usklađivanje politika zakonodavstva, kao i socio-ekonomske reforme, su ključni za građane i privredu, te za napredak BiH na svom putu ka članstvu u EU. Radujemo se nastavku dijaloga i pružanju podrške Vladi FBiH u radu na prioritetima iz okvira Plana rada koji su bitni za proces integracija. Potrebno je hitno provesti socio-ekonomske strukturalne reforme kako bi se odgovorilo naglavne izazove koji ugrožavaju konkurentnost, te kako bi se postigao dugoročni i održivi rast koji će građani osjetiti. Očekujemo da nadležni u FBiH brzo provedu reforme usmjerene na unapređenje poslovnog okruženja; jačanje unutrašnjeg tržišta zemlje i spremnosti za zelenu i digitalnu tranziciju; unapređenje rada, transparentnosti i odgovornosti preduzeća u državnom vlasništvu; te povećanje nivoa zaposlenosti, posebno mladih, žena i ugroženih kategorija.Stoga Vam želimo skrenuti pažnju na neke od ključnih reformi koje je potrebno hitno razmotriti uskladu sa Zajedničkim zaključcima Ekonomskog i financijskog dijaloga i smjernicama ERP-a.
Potrebno je ubrzati energetsku tranziciju FBiH podsticanjem ulaganja u obnovljive izvore energije, što postaje sve važnije sa približavanjem uvođenja mehanizma Evropske unije za prilagodbu ugljika na granicama (CBAM).
Reforma preduzeća u državnom vlasništvu se mora ubrzati. Krajnji cilj je poboljšati mehanizme nadzora i transparentnost; racionalizirati operacije; osigurati stručno i apolitično upravljanje; izraditi i provoditi sektorske strategije; te olakšati ulaganja u javnu infrastrukturu. Praksa biranja rukovodstva u tim preduzećima na temelju politike mora prestati. FBiH bi trebala dati prioritet uspostavi zakonskih okvira koji će omogućiti javno-privatno partnerstvo i koncesije, te potaknuti privatna ulaganja.Konkretno, koncesije za rad aerodroma se ne mogu dalje racionalno odgađati.
Tržište rada kakvo je danas nije dobro ni za poslodavce ni radnike, posebno za mlade,žene i ugrožene kategorije. Hitno je potrebna nova politika tržišta rada, utemeljena na konkretnoj i koherentnoj dijagnostici i jasno definisanim reformskim mjerama.Potrebno je napraviti razliku između aktivnih i pasivnih tražitelja posla kako bi zavodi za zapošljavanje mogli usmjeriti svoje resurse na one koji zaista traže posao.
Privatni sektor treba biti motor rasta u FBiH. Vlada FBiH i Parlament FBiH moraju hitno usvojiti novi Zakon o doprinosima i Zakon o porezu na dohodak kako bi što prije stupili na snagu. S obzirom na rekordan rast javnih prihoda, socijalne doprinose je potrebno maksimalno smanjiti kako bi se omogućio rast privatnog sektora,zapošljavanje novih radnika i privlačenje investitora.
Da bi strukturalne reforme bile koherentne, djelotvorne i efikasne, Vlada FBiH mora unaprijediti obuhvat i ažurnost dostupnih statistika, uključujući makroekonomske statistike, regionalne račune, ankete o radnoj snazi i statistike vladinih finansija.
Suštinske socio-ekonomske reforme se provode u bliskoj saradnji sa socijalnim partnerima.Vlada FBiH treba hitno oživjeti dijalog sa poslodavcima i sindikatima, uključujući kroz održavanje redovnih sjednica Ekonomsko-socijalnog vijeća, ali i sastanke sa drugim grupama koje zastupaju interese poslodavca i radnika.
Upoznati smo da se savjetnici Vaših ministara sastaju sljedeći utorak kako bi dogovorili konkretne prioritete za svako ministarstvo, u skladu sa listom prioriteta evropskih integracija,koji smo dostavili na sastanku u junu. Radujemo se da u narednim sedmicama organizujemo datni sastanak sa Vama, kako bismo nastavili naš konstruktivan dijalog”, navedeno je u pismu koje je dostavljeno premijeru Nerminu Nikšiću te dopremijerima Vojinu Mijatoviću i Toniju Kraljeviću