Posjeta Kijevu predsjedavajućeg i člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željka Komšića i Denisa Bećirovića ima izuzetan značaj, smatra vojno-politički analitičar Đuro Kozar. Ističe da se na ovaj način BiH pridružuje najvećoj grupi zemalja u svijetu koje izražavaju solidarnost prema pravednoj borbi ukrajinskog naroda.
NA PRAVOJ STRANI
– Još s jednog aspekta je to bitno – ova posjeta znači i da se dovodi u pitanje i poništava odlikovanje koje je Milorad Dodik nedavno dodijelio Vladimiru Putinu. BiH ne stoji iza tog odlikovanja, ona je protiv toga i to se pokazalo i ovom posjetom Kijevu, gdje je izričito rečeno da će BiH uvijek biti uz ukrajinski narod. To što se sada u RS-u pokušava omalovažiti ta posjeta, to je njihova stvar. Zbog situacije – podijeljenosti i u Predsjedništvu i u Vijeću ministara, BiH nije pružila neku finansijsku pomoć, ali je zato podržala finansijsku pomoć koju daje EU, kao zemlja koja je kandidat za Uniju. Dakle, to je novac koji nije iz BiH, jer nema jedinstvenog stava da se dijeli iz naše države. Ali, mi podržavamo tu pomoć koju daju zemlje EU i kandidati za članstvo kao što su Moldavija i Gruzija i na taj način ona dolazi u Ukrajinu, a predsjednik Zelenski je zahvalan svima onima koji to podržavaju, kaže Kozar.
Posjetu Bećirovića i Komšića Ukrajini iz Ambasade Ruske Federacije su nazvali “neprijateljskim činom” na koji “zadržavaju pravo odgovoriti”.
– Mislim da se u RS-u previše oslanjaju na svoje prijatelje iz Ruske Federacije. Ruski ambasador Kalabuhov sve vrijeme izražava stavove RS-a kad je riječ o BiH. Podržava secesiju, sve ono što znači opstrukciju BiH na državnom planu, podvlači Kozar.
Davor Gjenero, politički analitičar iz Hrvatske, smatra da nije pitanje koliko BiH može realno pomoći Ukrajini, nego da je pitanje ima li snage jasno definirati da je na pravoj strani povijesnih procesa.
– Dva člana Predsjedništva su pokazala tko jest. Nužno je reformirati BiH tako da ona postane samoodrživa, funkcionalna i da štiti svoj suverenitet. Nužno je zaustaviti sve one političke snage koje bi htjele zatajiti da je BiH daleko više od pukog zbroja identiteta tri njena konstitutivna naroda. Ukrajina danas prolazi ono što je BiH prolazila ‘92-95, zbog Bosne je važno da pritom bosanskohercegovačke političke elite jasno definiraju svoje pozicije. Zato mislim da gospoda Bećirović i Komšić zaslužuju poštovanje, a oni koji osporavaju njihovo djelovanje zavređuju prezir, kategoričan je Gjenero.
Historičar i profesor Filozofskog fakulteta u Beogradu Nikola Samardžić istaknuo je da “ulazak Srbije u Krimsku inicijativu i poseta Komšića i Bećirovića Kijevu zapravo ne vode ničemu”.
TRI TAČKE
– Srbija je i dalje posvećena svom ruskom putu. Brnabić saučestvuje sa Vučićem u tim lažima i obmanama – to povremeno samo služi da odvrati pažnju zapadnih partnera, koji ionako nisu očigledno suviše zainteresovani za nas. Drugo, Komšić i Bećirović faktički nemaju nikakvu vlast i njihova poseta je sa jedne ljudske, možda intimne, strane bila sasvim opravdana, ali je zapravo potcrtala ideju u stvarnosti u kojoj je BiH jedna podeljena, nefunkcionalna država. Tako da nisam uveren da možemo pomoći Ukrajini, osim što ćemo Ukrajinu uvoditi u sopstvene unutrašnje probleme, za čim se očigledno veoma nespretno povodi ukrajinski ambasador u Beogradu, verovatno posmatrajući šta rade njegove kolege u američkoj ambasadi ili Delegaciji EU. Uveren sam da je sve to duboko pogrešno, kaže Samardžić.
Potcrtava da je jugoistočna Evropa, odnosno Zapadni Balkan konkretno, jedna od tri tačke ruskog strateškog pritiska u istočnoj Evropi zajedno sa Baltikom, Ukrajinom i Crnim morem.
