Nenad Stevandić nastavlja se izrugivati pravosudnim i policijskim agencijama države Bosne i Hercehovine. Po uzoru na još jednog bjegunca, Milorada Dodika i Stevandić uredno putuje. Od Beograda je stigao do Budimpešte. A upravo se mađarska Vlada najoštrije protivi sankcijama protiv političkog rukovodstva entiteta RS, pa tako ni današnji susret ministara vanjskih poslova Evropske unije u Luksemburgu, nije rezultirao jedinstvenim stavom.
S osmijehom na licu, opušteno, bezbrižno, predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske, Nenad Stevandić, slika se u Budimpešti. Poručuje da nije bjegunac od pravosuđa. Država, očito, nemoćna da ga zaustavi.
“Svuda po svijetu objašnjavam da se Republika Srpska, a i ja lično, borimo za mir i dogovor. Sutra i prekosutra će to biti jasno na još nekim evropskim adresama i kabinetima. Javit ću vam”, kaže Stevandić.
Istovremeno, u Luksemburgu povjerenica za vanjsku politiku EU, Kaja Kallas poslala je poruku uime ministara kako se neće tolerisati napadi na državu. No, ni riječi o sankcijama osumnjičenim za takav napad.
U ustavnoj je krizi i jasno da je svaki pokušaj razbijanja Bosne i Hercegovine neprihvatljiv. Politički lideri moraju prevladati podjele, a ne da ih šire. I kada sam bila tamo, vidjela sam da je proširenje nešto oko čega se svi slažu. Dakle, trebali bi krenuti sa odlukama po tom pitanju jer bi kritika međunarodne intervencije mogla biti, međunarodna intervencija bi mogla biti povučena ako svi vide da su oni u stanju sami donositi odluke”, ističe Kallas.
Tanja Fajon, ministrica vanjskih poslova Slovenije dodaje da sa zabrinutošću prate situaciju u Bosni i Hercegovini, posebno Dodikovu secesionističku retoriku.
“I zaista apelujemo na sve strane da ne doljevaju ulje na vatru ili rizikuju cijele EU integracije Bosne i Hercegovine. U godini smo obilježavanja genocida u Srebrenici, Dejtonskog sporazuma. Dakle, ništa ne bi trebalo potkopati Dejtonski sporazum, kao ni mjesto BiH u EU”, upozorava Fajon.
Kada je riječ o sankcijama, evropski ministri su ovu temu zaobišli, bar javno da ističu. Ostaje nejasno u kojoj fazi je zahtjev nizozemskog Parlamenta upućen tamošnjem ministru diplomatije.
“Parlament od Vlade Holandije traži da ova zemlja pokrene na njenom bilateralnom planu, znači unilateralno, ne čekajući EU, između ostalih je i sankcija koja se tiče zabrane putovanja u Holandiju Miloradu Dodiku”, kaže Almir Šahović, ambasador BiH u Nizozemskoj.
Prilikom posljednje posjete Rusiji, Milorad Dodik, bjegunac od bh. pravosuđa, je poručio kako tamo planira ponovo ići i to na vojnu paradu, 9. maja, a visoka povjerenica za EU Kaja Kallas imala je posebnu poruku za one koji planiraju da prisustvuju ovom događaju.
“Veoma jasno su različite države članice rekle, jeste da bilo kakvo učešće na paradi 9. maja ili proslavama u Moskvi neće biti olako shvaćeno sa evropske strane, s obzirom na to da Rusija zaista vodi veliki rat u Evropi”, napominje Kallas.
Naravno, bilo je i onih koji kao najveći problem u Bosni i Hercegovini ne vide antiustavno djelovanje rukovodilaca entiteta Republika Srpska, nego nešto sasvim drugo.
“Zapravo najvažnija tema, zemlja u kojoj je naravno narušeno načelo legitimnog političkog predstavljanja na štetu najmalobrojnijeg naroda, hrvatskog naroda”, poručuje Gordan Grlić Radman, ministar vanjskih poslova Hrvatske.
Upravo od ovog pitanja ovisi i buduća vlast na nivou države. Projekat smjene SNSD-ovih kadrova je u zastoju, jednako kao i pregovori s opozicijom iz Republike Srpske. No, i dalje se ostavlja prostor za razvor.
“Hajmo napraviti odgovornu parlamentarnu većinu koja će uspjeti rješavati probleme za koje nije možda ona sama odgovorna, ali imam osjećaj da se ovdje pokušava izbjegavati odgovornost onih koji su nas doveli u takvu jednu situaciju, imam osjećaj da i ćutanje pojedinaca govori najviše u prilog tome”, smatra Branislav Borenović iz PDP-a.
Elmedin Konaković, predsjednik NiP-a, kaže da bi HDZ BiH “morao i trebao ovih dana ozbiljnije pristupiti ovoj cijeloj priči”
“Poslati u proceduru imenovanja Vukanovića za ministra sigurnosti i na taj način potpuno ispuhati Dodikovu kontrolu nad institucijama države BiH i onemogućiti mu dalje blokade”, dodaje Konaković.
A predsjednik HDZ-a, Dragan Čović, od kojeg zavise gotovo svi procesi u državi, danas sa visokim predstavnikom, kome je još jednom podrtao važnost izmjena Izbornog zakona.
U saopštenju, ni riječi o Miloradu Dodiku.
