Tako je bilo 27. juna u Banjaluci, glasovima vladajuće koalicije plus SDS, a sasvim drugačije 22. avgusta u Sarajevu.
Glasovima SNSD i Srpskog kluba u Predstavničkom domu BiH usvojeni su zakoni o VSTS, slobodi pristupa informacijama i ombudsmanu za ljudska prava, dok zakonu koji se odnosi na Ustavni sud BiH nema ni traga ni glasa.
Prozivke iz opozicije
Iako je i on dio tzv. evropskog paketa jer je i Brisel rekao da je odlazak stranih sudija iz Ustavnog suda BiH jedan od uslova na putu ka EU. Uostalom, tako glasi i prvi dio gore citiranog zaključka NSRS.
Ako poslanici u Predstavničkom domu BiH nisu doslovno „izabrani predstavnici“ Narodne skupštine, delegati u Domu naroda BiH svakako jesu. A njima svi ovi zakoni idu na potvrđivanje, i to užurbano.
Opozicija je, jače nego ikad, počela da proziva SNSD i Milorada Dodika zbog gaženja zaključaka NSRS, a posebno najveća opoziciona stranka SDS, čiji poslanici su takođe glasali za njih i koji sada imaju puno pravo da traže polaganje računa. Lider SDS Milan Miličević je saopštio da ga sve podsjeća na „izdaju“ iz 1998. kada je počelo rušenje institucija RS-a „mimo narodne volje“.
Predsjednica NF Jelena Trivić, Milorada Dodika je nazvala „starim političkim konvertitom“, trijumfalno poručujući da je bila u pravu kada nije podržala zaključke u NSRS.
U PDP su odmah nakon izglasavanja zaključaka u julu poručili da će svaki 28. dan u mjesecu obilježavati kao dan prevare, jer su znali da Dodik neće istrajati u zahtjevu da Ustavni sud BiH bude prioritet. Juče su predložili da bilbordi s njegovim likom budu prelijepljeni natpisom „falsifikat, lažnjak“.
“Srpski nacionalista postao evrofanatik”
Poslanik u NSRS i lider liste Za pravdu i red, Nebojša Vukanović, kaže da se sada dešava ono na šta je upozoravao – da Dodik svojim predstavama, posebnim sjednicama parlamenta i zaključcima, samo podiže ulog u trgovini.
“Jasno je da zaključci i NSRS njemu ništa ne vrijede i da mu je najbitnije da dobije ministra finansija. Vidjeli smo juče da nema ni riječi o Ustavnom sudu. Od srpskog nacionaliste postao je evrofanatik. Odlučivanje u Predstavničkom domu je potpuno u suprotnosti sa zaključcima NSRS. Ali to nije jedina izdaja u istom danu. Građani RS treba da znaju da je juče u Solunu, uz Dodikovu saglasnost, predsjedavajuća Savjeta ministara BiH Borjana Krišto potpisala deklaraciju kojom se daje podrška Zelenskom, a osuđuje Rusija. To je u suprotnosti s Dodikovim navodnim načelima spoljne politike i to je nož u leđa Rusiji. Samo pitam gdje su sada dežurne patriote, borci, Srbende na baterije”, kaže Vukanović za Srpskainfo.
Skrivanje iza radne grupe
Međutim, u SNSD i koaliciji imaju opravdanje. Poslanik SNSD u Predstavničkom domu, Milorad Kojić, tvrdi da je laž da su izigrani zvanični stavovi NSRS.
“Činjenica je da su formirane radne grupe i da Ministarstvo pravde RS-a učestvuje u izradi zakona o Ustavnom sudu BiH, te da je to u stvari pokušaj obmanjivanja javnosti od strane opozicije, u smislu da je nešto pušteno i da se nešto neće rješavati. Činjenica jeste da smo izglasali zakone iz grupe 14 prioriteta i da će na sljedećoj sjednici biti još dva ili ti zakona iz te grupe prioriteta. A istovremeno se, u skladu sa ranijim stavom iz Srpske, radi na izradi prijedloga zakona iz Ustavnom sudu BiH koji se tiče novog načina izbora sudija”, kaže Kojić za Srpskainfo.
Na konstataciju da opozicija, ali i šira javnost, samo doslovno čita zaključak parlamenta RS-a, on kaže: „Da, ali ovo su zakoni iz 14 prioriteta što je već ranije dogovoreno da se ide u njihovo usvajanje. Pokazujemo opredijeljenost prema EU i tu nema apsolutno ništa sporno.“
Dodatna glavobolja za SNSD i koalicione partnere je tvrdnja opozicije u RS-u, ali i poslanika NS u Predstavničkom domu BiH, Predraga Kojovića, da je Republika Srpska počela proceduru popunjavanja Ustavnog suda BiH. I da su zato glasali za SNSD-ovog ministra finansija BiH, Srđana Amidžića.
“Proces za popunjavanje Ustavnog suda BiH iz RS je pokrenut kao rezultat političkog dogovora i upravo iz tog razloga mi ćemo danas podržati ministra Amidžića”, izjavio je Kojović na sjednici.
“To je van svake pameti. Ulazak u proceduru podrazumijeva objavljivanje javnog konkursa, a svi se možete uvjeriti da takva procedura nije uopšte pokrenuta, već da je važeći raniji stav da se prevashodno ide u zakon o Ustavnom sudu BiH koji se tiče načina izbora sudija u tom sudu”, tvrdi Milorad Kojić.
Podsjećanja radi, NSRS je u posljednjoj godini prošlog mandata, tačnije u maju 2022. raspisala javni konkurs za izbor sudije Ustavnog suda BiH iz RS-a umjesto penzionisanog Miodraga Simovića. Najozbiljniji kandidati bili su Milan Blagojević i Ognjen Tadić, koji je nedavno postao savjetnik predsjednika RS-a, ali niko nije imenovan.
Stevandić: Nešto treba i istrpiti
Predsjednik Narodne skupštine, Nenad Stevandić, takođe je stava da se vlast nije ogriješila o skupštinske zaključke. Kaže da je ovdje „reč o procesu, a ne o blickrigu“.
“U procesu nismo sami i treba biti dovoljno mudar i oprezan istovremeno da ubuduće ne bi doveli snagu RS-a u pitanje. Jer njena snaga počiva na stabilnosti za koju treba ponešto i istrpiti. Vitalni principi su i dalje na snazi, kao i sve što je izglasano. Tempiranje toga u dan ili mjesec nema značaja osim za ostrašćeni dio opozicije koji procese ne razumije i svakako je glasao protiv odluka NSRS. Kritike SDS doživljavam nešto drugačije i ne želim im upućivati teške riječi jer oni mogu da razumiju i kasnije, ali i to je proces. RS bez ministra finansija u Vijeću ministara je ranjiva i ne može istom snagom provoditi odluke. Dio opozicije ne razumije da PS BiH nije NSRS i da tamo postoje i drugi narodi i entiteti i mnogo partija i da to nije prosta matematika već nejednačina sa mnogo nepoznatih”, kaže Stevandić za Srpskainfo.
Podsjećamo, najzvučniji zaključci NSRS koji nikad nisu provedeni u djelo bili su oni i 2021. o vraćanju nadležnosti iz oblasti odbrane i bezbjednosti, VSTS i PDV. Prvo je Vladi naloženo da predloži zakone, potom je rok produžen na šest mjeseci, da bi u aprilu 2023. bila dodata rečenica „kada se za to steknu uslovi“, piše Srpskainfo
