Ograničavanje djelovanja bilo koje državne institucije na bilo kom dijelu teritorije države, zapravo, predstavlja državni udar
Posebna sjednica Narodne skupštine RS-a, koja će se održati danas sa početkom u 15 sati, na dnevnom redu će imati tačke koje zapravo predstavljaju ostvarenje najave predsjednika RS-a Milorada Dodika.
Ispunjavajući njegove želje, ili naredbe svejedno, članovi NSRS će danas razmatrati i vjerovatno usvojiti zakone koji praktično predstavljaju udar na ustavni poredak BIH.
Naime, među tačkama dnevnog reda je zabrana djelovanja institucija koje RS, a zapravo Dodik, smatra neustavnim. To se prije svega odnosi na Sud i Tužilaštvo BiH, ali i na SIPA-u i OSA-u. Na ovaj način dodik, što je i sam priznao, nastoji onemogućiti pravosudne i policijske agencije da sprovedu drugostepenu presudu, ukoliko ona bude osuđujuća.
Neću se žaliti jer će i drugostepena presuda biti ista. Ali svakako ćemo usvojiti zakone kojima će Sudu, Tužilaštvu SIPA-i i OSA-i BIH biti zabranjen rad u RS-u tako da se ne brinem zbog toga, poručio je jučer sa govornice Dodik.
Prema odredbama prijedloga ovog zakona, sve osobe koje budu radile na njegovom provođenju će biti oslobođene od krivičnog gonjenja po Krivičnom zakonu BiH, a nadležne institucije RS-a će im pružati zaštitu.
Na dnevnom redu je i zakon o uspostavi VSTV-a RS-a.
– Neće se naše sudije i tužioci više imenovati u Sarajevu, nego će to raditi Narodna skupština RS-a, zagalamio je jučer Dodik ispred zgrade NSRS.
Također, na dnevnom redu su izmjene Krivičnog zakona RS-a. Prema ovim izmjenama kažnjavaće se svi oni koji djeluju u državnim institucijama BiH, a ne budu sprovodili zakone i odluke institucija RS-a. Raspon kazni iznosi od šest mjeseci do pet godina, uz zabranu političkog djelovanja,. čime će biti praktično ugušena svaki oblik opozicionog djelovanja među strankama iz RS-a.
Napokon, ponovo je na dnevni red stavljen i prijedlog zakona o javnom registru nevladinih organizacija, Ovaj zakon se kolokvijalno zove i zakon o stranim agentima, jer propisuje da nevladine organizacije, koje se djelimično ili u cijelosti finansiraju donacijama izvan BiH, ne mogu baviti problemima političke prirode.
Ograničavanje djelovanja bilo koje državne institucije na bilo kom dijelu teritorije države, zapravo, predstavlja državni udar. Zbog toga će vjerovatno, u slučaju usvajanja ovih zakona, biti posla za državno pravosuđe.
