Univerzitetski profesor i bivši ministar obrazovanja u ZDK Spahija Kozlić upozorava na moguće pogrešno djelovanje visokog predstavnika Christiana Schmidta u vezi državne imovine.
Imajući u vidu da OHR u saradnji sa grupom stručnjaka priprema odluku o državnoj imovini i da u javnost izlazi malo detalja, Kozlić je zabrinut. Boji se da OHR opet ne napravi konfuziju na štetu BiH.
– Prije skoro tri mjeseca sam upozorio OHR i famoznu radnu grupu koja radi na zakonu o državnoj imovini na terminologiju koja će se koristiti. Jedan od spornih termina svakako je “raspodjela”, ali će (uprkos tvrdnji OHR-a da to ne znači oduzimanje imovine od države) ovaj termin ostati u radnom tekstu. Pozivam OHR i radnu grupu da odustane od ovod termina, jer se on u pravnim tekstovima (zakonima) tumači u smislu vlasništva, te da ga zamijeni terminom “korištenje” ili nekim sličnim, jer je razlika između raspodjele i korištenja ogromna, istakao je Kozlić
Ako se to ne desi, vjeruje da ćemo kao društvo imati silnih problema u tumačenju zakona.
– Bojim se da se to (ranije sam zapisao) svjesno čini, kaže Kozlić.
Razlog za brigu je i najava predsjednika SNSD Milorada Dodika da od 22 augusta ništa u BiH neće biti isto. Sutra su razgovori Trojke i Dodika u Lukavicu i prema stavu iz RS to bi mogao biti zadnji dogovor bez ultimatuma iz RS. Dodik je jasno stavio do znanja da će nakon toga pitanje državne imovine biti jedan od njegovih prioriteta.
Kozlić upozorava da je OHR već svojom terminologijom napravio pometnju kod deblokade vlasti.
– Slutim da će nas opet terminološki zbuniti. I prevariti. Nedavno se to desilo sa odlukom visokog predstavnika Christiana Schmidta kojom je nametnuta Vlada Federacije BiH, a ovaj put se to lako može desiti sa rješavanjem pitanja državne imovine. Prošli put je, naime, suštinski utvrđena privremena mjera (na 24 sata), a u javnosti se pokušala prezentirati kao trajna i u toj propagandi su učestvovali Ured visokog predstavnika, aktuelna pozicija na federalnom i državnom nivou, te dio medija. U slučaju državne imovine već se nameću termini (raspodjela, vlasništvo, imovina…) koji nemaju jasno značenje i iza kojih se mogu sakriti interpretacijske zamke. Svaki zakon, pa i ovaj na kojem se radi, mora imati jasnu definiciju pojmova, upozorio je Kozlić.
