Prilikom imenovanja na osjetljivu poziciju kakva je pozicija visokog predstavnika trebalo bi voditi računa o tome da dužnosnik koji je obnaša ne bude ni na najmanji način u situaciji da bude kompromitiran i da se pojave sumnje u motive njegovog djelovanja.
Da, gospodine, potpuno ste u pravu. Visoki predstavnik Christian Schmidt je zaista bio bivši član nadzornog odbora KfW-a (2014-2018), kada je u isto vrijeme bio savezni ministar hrane i poljoprivrede, potvrdili su u odgovoru za „Slobodnu Bosnu“ iz njemačke Razvojne banke u Frankfurtu, na upit je li gospodin Schmidt u navedenom razdoblju obavljao važnu funkciju člana Nadzornog odbora Razvojne banke Njemačke.
Iako je na meti kritika zbog poteza koje je napravio za vrijeme svog mandata kao visoki predstavnik međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini, te zbog upitnih akcija koje je radio kao vladin dužnosnik u Njemačkoj i sumnjivih veza s hrvatskim političkim krugovima, postoji nešto što daleko više potkopava kredibilitet Christiana Schmidta, a što je promaklo pažnji javnosti.
Naime, u pitanju je sukob interesa zbog kojeg nije smio biti imenovan na poziciju šefa OHR-a u BiH.
Naime, Christian Schmidt je svega tri godine prije dolaska na funkciju visokog predstavnika u BiH bio član Nadzornog odbora Njemačke razvojne banke (Kreditanstalt für Wiederaufbau -KfW). To stoji i na njegovoj stranici na Wikipediji, gdje se navodi kako je bio član NO KfW od 2014. do 2018., u vrijeme mandata ministra u Vladi bivše kancelarke Angele Merkel.
Kako je KfW njemačka državna banka, ministra poljoprivrede po automatizmu slijedi mjesto u ovom odboru, no činjenica je da je gospodin Schmidt, dakle, definitivno bio njegov član, i to u razdoblju 2014-2018. Zanimljivo je da se veza sa KfW-om ne navodi u pregledu funkcija koje je Schmidt obnašao, a koje su pobrojane na službenoj stranici OHR-a.
Stoga smo kontaktirali Ured visokog predstavnika u BiH i u kratkom telefonskom razgovoru dobili upute da se ne treba pozivati na Wikipediju, nego na službeni životopis koji je objavljen na stranici OHR-a.
Pored toga, iz OHR-a su nam poručili da malo istražimo, pa smo to i učinili.
OD BANKE DO ELEKTROPRIVREDE
Zašto je baš period 2014-2018 važan za Schmidtov izvjesni sukob interesa? Za početak, treba znati kako je KfW u Bosni i Hercegovini prisutna puno prije toga i kako je riječ o banci koja je financirala veliki broj projekata obnove u našoj zemlji. Međutim, neke od tih projekata – poput rekonstrukcije vodovoda i kanalizacije u Bihaću i Banjoj Luci – su obilježili i veliki problemi u realizaciji, probijanju rokova, pogodovanju njemačkim kompanijama…
Ono što je puno značajnije jeste i da je KfW u sredini Schmidtovog mandata u Nadzornom odboru njemačke Razvojne banke, 2016. godine, ušla u vlasništvo banjalučke Mikrofin Banke. Iako je riječ o klasičnom poslovnom poduhvatu koji ne mora imati nikakvu upitnu pozadinu, jasno je da u Banjoj Luci ne možete bez znanja i suglasnosti Milorada Dodika kupiti ni kiosk a kamoli banku. Uostalom, baš kao što bez odobrenja Dragana Čovića, Dodikovog političkog partnera, isto nije moguće učiniti ni u dijelovima Hercegovine gdje već 30 godina suvereno vlada HDZ BiH.
Sasvim je jasno da kupnja banaka u bh. entitetu Republika Srpska nikad nije bila bez neke političke pozadine.
Naime, Mikrofin banka je ključni moment u ekspanziji doživjela kada je 2010. preuzela propalu IEFK banku iza koje je stajao ruski kapital. Inače, otvaranju prve filijale ove banke prisustvovao je i Dodik osobno, skupa s vlasnikom Aleksandrom Gitelsonom koji će kasnije biti uhapšen zbog pronevjere 150 milijuna američkih dolara.
Dakle, Schmidt je bio u Nadzornom odboru KFW banke u vrijeme kada je ona imala vrijednu akviziciju u RS-u koja nije mogla proći bez znanja Milorada Dodika, a koja je izravno povezana s tragom ruskog kapitala. Inače, KfW je proljetos izišla iz vlasništva Mikrofina, a udio od oko 5% je stekao njemački investicioni fond GLS. Bilo kako bilo, ostaje neupitna činjenica da je Schmidt bio u Nadzornom odboru banke s poslovnim operacijama u BiH.
Ali, to je tek manji dio sukoba interesa u kojem se ovaj njemački političar izvjesno našao u našoj zemlji. Naime, KfW je jako zainteresirana i za ulaganje u ovdašnji energetski sektor.
GDJE JE STRATEŠKI INTERES BiH?
KfW je tako kreditirao izgradnju vjetroparka Podveležje, za koju je Elektroprivreda BiH od ove banke posudila oko 65 milijuna eura. Osim toga, odavno je planirano da se novcem ove banke gradi i HE Janjići na rijeci Bosni. Iako je ugovor o kreditu od 30 milijuna eura potpisan 2014. godine, od izgradnje ove HE se nedavno odustalo. Postoje planovi da se ide u njenu izgradnju i bez KfW-a, što ćemo s pozornošću pratiti.
Ono što je bilo kritično u odnosima Elektroprivrede BiH i KfW-a bilo je odustajanje EPBiH od izgradnje HE Salakovac, za koju je KfW već bila odvojila kredit od 45 milijuna eura. U tekstu o tome se navodi kako je 2018. KfW u BiH u fazi realizacije imala osam projekata ukupne vrijednosti 336 milijuna eura. Dakle, osim vlasništva u bankarskom sektoru, za vrijeme Christiana Schmidta u NO KfW, ova je banka u BiH imala i energetske projekte vrijedne 600 milijuna maraka (!) i akutan problem s Elektroprivredom BiH.
Sedmog ožujka 2018. (dok je Schmidt još bio u NO KfW, op.a.) na stranici Vijeća ministara BiH objavljen je tekst o sastanku tadašnjeg predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH Vjekoslava Bevande s direktorom KfW u BiH i direktorom EP BiH. „Na sastanku je zaključeno da će predstavnici Vlade Federacije BiH i Elektroprivrede BiH nastaviti pregovore s KfW-om kako bi postigli najbolje rješenje”, objavljeno je na stranici VM BiH u tekstu pod naslovom “Ne smiju biti ugroženi milionski projekti KfW-a”. O interesima EP BiH nije ništa rečeno.
No, dok je EPBiH morala naći najbolje rješenje da se ne ugroze milijunski projekti KfW-a, druga elektroprivreda se ranije pohvalila kako je ona najveći poslovni partner KfW-a u BiH. Pogađate, riječ je o Elektroprivredi HZHB s kojom Nijemci nisu imali problema, naprotiv.
Iz svega navedenog jasno je da Christian Schmidt nikada nije smio biti imenovan za Visokog predstavnika u BiH zbog očiglednog sukoba interesa u kojem se nalazi. Banka u čijem je samom vrhu uprave bio ima poslovne interese u našoj zemlji koji se mjere milijardama maraka, a neki od projekata koji su mu kao članu nadzornog odbora bili na stolu još uvijek se provode.
TAJNA DODIKOVE RAKIJE
“Ostali smo šokirani kada smo saznali da je Mirko Šarović, pola sata prije našeg sastanka sa Schmidtom, u federalnom Sarajevu (način na koji političari iz SNSD-a nazivaju Sarajevo) Schmidta informirao da će gubici iznositi samo 60 miliona KM za sve poljoprivrednike u BiH, a da šteta po poljoprivredu Republike Srpske neće biti ni trećina tog iznosa”, kazao je 26.6.2022. godine savjetnik Milorada Dodika, Radovan Kovačević.
“Sa tim Schmidtom, zvaničnim predstavnikom Vlade i ministrom poljoprivrede Njemačke, Dodik je uvijek bio raspoložen da razgovara i da učini sve kako bi zaštitio interese Republike Srpske i njenih građana”, naveo je Kovačević, te dodao da Dodik i danas čini upravo to – štiti interese Republike Srpske i njenih građana, kada ne želi svojim susretom sa Schmidtom osigurati mu legitimitet i pogaziti Dejtonski sporazum i prava Republike Srpske data tim sporazumom, kazao je on.
“A Schmidta, čini se, još uvijek nije popustila ta jedna rakija iz 2016. godine. Baš smo se pitali šta je sa čovjekom” naveo je Kovačević, potvrdivši da su Dodik i Schmidt pili rakiju u vrijeme dok je Schmidt bio na pola mandata u Nadzornom odboru Razvojne banke Njemačke.
Štoviše, kao visoki predstavnik gospodi Schmidt je u mogućnosti da utječe na vlast koja imenuje upravne strukture u poduzećima za koje se veže njegov sukob interesa. Imamo li u vidu da je de facto nametnuo vladu koja odlučuje o upravnim strukturama kompanija koje kreditira banka na čijem je čelu bio, nemoguće je izbjeći sumnju o makar usputnim ili dodatnim motivima koje je imao za taj čin!
Njegov je mandat u Nadzornom odboru KfW završio 2018., a dužnost šefa OHR-a je preuzeo u kolovozu 2021. godine. To razdoblje prekratko da bi se moglo govoriti o prekidu kontinuiteta, naročito ukoliko znamo da je za visoki predstavnik Schmidt predložen u siječnju 2021., čemu su prethodile dugotrajne konzultacije njemačkih vlasti. Dakle, može se reći da je Christian Schmidt u OHR došao gotovo direktno iz Nadzornog odbora KFW, u vrijeme kada ova banka ima vlasnički udio u banci makar neizravno povezanoj s Miloradom Dodikom, velika ulaganja u elektroprivredu pod kontrolom Dragana Čovića i ambicije ali i probleme s Elektroprivredom BiH o čijoj upravi Schmidt nametanjem vlade FBiH direktno odlučuje.
Prilikom imenovanja na osjetljivu poziciju kakva je pozicija visokog predstavnika trebalo bi voditi računa o tome da dužnosnik koji je obnaša ne bude ni na najmanji način u situaciji da bude kompromitiran i da se pojave sumnje u motive njegovog djelovanja.
KUPUJEM, PRODAJEM, ODUZIMAM I DODAJEM
Njemački fond GLS Alternative Investments Sicav postaje dio vlasničke strukture MF banke 15.12.2022. godine, a čije je sjedište u Banjoj Luci.
Skupština MF banke odobrila je tada prodaju jednog broja dionica za pet miliona KM, čime u vlasničku strukturu ulazi njemački investitor.
Na vanrednoj sjednici Skupštine 15. prosinca donesena je odluka kojom se odobrava kupoprodaja 27.607 običnih dionica MF banke po ukupnoj kupoprodajnoj cijeni od 2,5 milijuna eura.
Prodavač je MKD Mikrofin dok je kupac njemački fond GLS Alternative Investments Sicav. Njemački fond će nakon transakcije imati udio od 5,4 posto vlasništva u ovoj bh. banci.
-Odobrava se odstupanje u broju dionica, s obzirom na to da je navedena kalkulacija izvršena po podacima na dan 30.9.2022. godine. Ukupan iznos dionica za gore navedenu cijenu će biti utvrđen na datum kada se transakcija realizira, a što će biti detaljnije definirano i utvrđeno ugovorom, stoji u odluci Skupštine.
Najveći dioničar MF banke je MKO Mikrofin Banja Luka s više od 79% dionica.
No, sve što je Christian Schmidt uradio za vrijeme dosadašnjeg mandata teško urušava njegov kredibilitet, uništava povjerenje u njegovu nepristranost, kompromitira ga na svaki način i čini opravdanim pozive na njegovu smjenu, a sukob interesa u kojim se nalazi neupitno ukazuje da on na ovu poziciju nikad nije smio biti niti imenovan.
Da ne govorimo o političkom nametanju vlasti ili pak urgencijama Sudu za Ljudska prava u Strasbourgu i angažiranju odvjetničkog tima u slučaju „Kovačević“…
