ĐONLAGIĆ, OTVORENO: Nakon skandala i sadake penzionerima, dobro pazite šta će biti s minimalcem kojeg samouvjereno najavljuje ministar Mijatović…
Povećanje neoporezivog dijela plaće u Federaciji BiH tema je svih tema u ovom bh. entitetu, barem kada se pitaju zaposleni građani.
Pitanje je hoće li to biti neoporezivih 400 maraka – koliko je traženo amandmanima Naše stranke, ili 200 KM – koliko predlaže Federalna vlada. Sve bi trebalo biti poznato već u u četvrtak na sjednici Federalnog parlamenta.
Ipak, uočene su i moguće zloupotrebe, pa ih se predloženim amandmanom želi onemogućiti.
“Dobili smo prijedlog Vlade koji omogućuje povećanje za 200 maraka, ali primijetili smo da je moguća zloupotreba tako da se neoporezivi dio plate poveća za 200 maraka, a smanji oporezivi za 200 i na taj način radnik ima isti iznos, a poslodavac plaća manje doprinosa”, upozorava Amir Purić, dopredsjedavajući Kluba Naše stranke u Zastupničkom domu FBiH.
Vlada najavljuje uredbu koja će to onemogućiti. Konkretno, zakon koji podrazumijeva da poslodavac radniku može isplatiti do 200 maraka neoporezivo. Vlast najavljuje da će se to dogoditi do kraja godine, a onda bi, navodno, na snagu stupila uredba Vlade koja će obvezati poslodavce da radniku moraju isplatiti isti iznos – neoporezivo.
Dženan Đonlagić, profesor na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu i izaslanik u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH, govorio je za „Slobodnu Bosnu“ o fiskalnoj ferormi u Federaciji BiH, pomoći umirovljenicima i najavljenoj minimalnoj plaći od nove godine koju najavljuje vlast u tom bh. entitetu.
Kao ekonomist po struci, kako ocjenjujete dosadašnju fiskalnu politiku Vlade Federacije BiH i najavu fiskalne reforme koje zapravo u praksi nema?
-Vlada Federacije BiH u praksi ne sprovodi fiskalnu politiku, a najavljena fiskalna reforma to nije ni pod razno. Predloženo je sve samo ne fiskalna reforma. Pola mandata je izgubljeno u nepovrat i sve ono što su obećavali, ništa nisu ispunili.
Vlada premijera Nermina Nikšića danima je najavljivala pomoć umirovljenicima. Prvo se govorilo o pomoći u iznosu od 200 KM za one čija mirovina iznosi do 1.000 KM, a 100 KM za one čija je mirovina iznad 1.000 KM. Nakon toga, uslijedilo je razočarenje kod umirovljeničke populacije kada su saznali da je ta pomoć simbolična i odnosi se samo na one s najnižom mirovinom. Kako to komentirate i što biste vi učinili s tim novcima da ste umirovljenik kojem je vlast pomogla sa 50KM?
-Ako su za Touareg, Audi i Arteon dali 1,6 miliona KM budžetskog novca, onda ovo što nude penzionerima dođe kao sadaka! Sramotno malo je to! Sa rastom troškova života i padom realne vrijednosti novca iznosi od 50 KM ili 100 KM nisu nikakva posebna pomoć. Ako postoji razočarenje kod penzionera, onda bi to morali jasnije artikulisati i biti glasniji.
Treba li ministar razvoja, poduzetništva i obrta FBiH Vojin Mijatović podnijeti ostavku ukoliko ni ovoga puta ne bude ispunjeno njegovo obećanje o minimalcu?
-Da su kriteriji kod imenovanja bili znanje, stručnost i kompetencije ne bi nikada bio na toj poziciji. Mnogo toga je obećao, a nije ispunio. Podsjećam na samo dva krupna obećanja iz oblasti ekonomije i finansija. Oba obećanja nisu ispunjena! Prvo njegovo obećanje, citiram dio iz zvaničnog saopštenja Ministarstva na čijem je čelu, “Mijatović je uvjeren da će minimalna plaća od 01. januara 2024. godine biti 1.000 maraka” i “Sve što je Vlada FBiH najavljivala bit će ostvareno, tvrdi federalni ministar”, kraj citata. Drugo, krupno obećanje je bilo da, citiram “Ako SNSD-u damo to, onda daj da im damo i sve ostalo”, kraj citata. Ovdje je bilo riječ o direktoru Uprave za indirektno oporezivanje BiH koje je dato SNSD-u.
Ova direktorska pozicija je povezana sa pitanjem strateškog značaja i nepravedne raspodjele javnih prihoda od indirektnih poreza (PDV-a) sa jedinstvenog računa prema entitetima i Distriktu Brčko. Duboko sam uvjeren da privreda i poreski obveznici iz Federacije BiH već neko vrijeme “finansiraju” entitet Republiku Srpsku, ali je to sada već druga tema, ali je itekako povezana sa pričom neophodne stvarne fiskalne reforme i rasterećenja privrede u Federaciji BiH. Imajući na umu činjenicu da je ministar imenovan Schmidtovom suspenzijom Ustava na 24 sata, a ne voljom građana, ne postoji nikakva šansa da takav da ostavku.
Kako komentirate Mijatovićeve istupe na temu minimalne plaće unatoč činjenici da se ne radi o nadležnostima iz njegovog ministarskog resora?
-S obzirom da je na posljednjem pressu na kojem su bili Nikšić, Mijatović i Kraljević, baš Mijatović objašnjavao fiskanu tematiku za koju nije nadležan, sada sumnjam da će HDZ sve ovo i podržati u konačnici u oba doma Parlamenta Federacije BiH. Izražavam sumnju! Kraljević Toni, kao resorni ministar finansija u čijoj nadležnosti su fiskalni zakoni, nije uopšte izgledao zainteresovan za temu niti je vodio glavnu riječ na pomenutom pressu, a trebao je kao resorni ministar. S druge strane, Mijatović je pokušao privući svu pažnju. Slika govori više od hiljadu riječi, zar ne!?
Da ste kojim slučajem ministar i odlučujete o ekonomiji u bh. entitetu FBiH što biste hitno napravili kako bi olakšali građanima tešku ekonomsku situaciju i stalna poskupljenja?
-Plate se moraju povećati u realnom sektoru. Ekonomska mjera je rasterećenje privrede kroz smanjenje fiskalnih i parafiskalnih nameta. Alat za to su sistemski fiskalni zakoni. Ovo podrazumijeva i jačanje kapaciteta poreskih uprava, strožije propise i sankcije za utaju poreza i neplaćanje doprinosa. Vlada se mora odreći dijela kolača kroz uštede u budžetu, a poslodavci podebljati plate radnicima.