“BOSNA NEMA VEĆEG DUŠMANA OD ZVANIČNOG ZAGREBA”: Burne reakcije tokom rasprave pred sudom u Strazburu…
Pred Velikim vijećem Europskog suda za ljudska prava u Strasbourgu održana je rasprava u slučaju “Slaven Kovačević protiv Bosne i Hercegovine”, po žalbi Vijeća ministara BiH.
Pred Velikim vijećem Europskog suda za ljudska prava obratili su se, među ostalim, Slaven Kovačević, agentica Monika Mijić koja službeno zastupa Bosnu i Hercegovinu, kao i predstavnik Ureda visokog predstavnika u BiH.
Iz Europskog suda za ljudska prava priopćili su da će nakon ročišta Sud započeti s razmatranjima koji će se održati u privatnosti, uz napomenu da će presuda u predmetu biti donesena u kasnijoj fazi.
Dok je trajala rasprava, živo je bilo i na društvenim mrežama gdje su se komnetarisale pristigle informacije. Slobodna Bosna donosi neke od njih:
“Što se tiče presude Kovačević, kakva god ona bila, neka ostane zapisano da su danas na stranu srpskih i hrvatskih separatista i nacionalista stali oni kojima su bila puna usta građanske, nadnacionalne, multietničke BiH. Ali eto ‘nije im vrijeme, ni način'”, poručio je novinar Dragan Bursać.
“Bez obzira na ishod, već sad je izvjestan praktičan paradoks slučaja Kovačević – ako se Ostali i ‘izbore za nešto’ ovim procesom, kroz njega su izgubili stranke koje su se godinama predstavljale kao autentične zaštitnice njihovih interesa”, poručio je novinar Adis Nadarević.
Agentica Hrvatske Stažnik tvrdila je da Slaven Kovačević zajedno sa Demokratskom frontom ima političku agendu koja ima za cilj umanjiti prava konstitutivnih naroda. Na to je reagovao zvaničnik DF-a Dženan Đonlagić.
“Ovo je čista podvala! Sa uređenjem Bosne i Hercegovine nemate ništa i problem jeste što se miješate u unutrašnja pitanja druge države. Bosna i Hercegovina kojoj težimo jeste država punih ljudskih prava i sloboda. To znači da nijedan građanin nije ustavno diskriminisan. Svaki građanin također ima pravo i da se etnički izjašnjava kako intimno osjeća i kako želi, te da konzumira sva prava i po ovom pitanju. Razlika je u tome što danas etničko daje ustavni ekskluzivitet, a diskriminira druge. Kolektivna prava se mogu jasno ustavno definisati (npr. jezik) i kao takva ustavno zaštititi”, poručio je Đonlagić.
