“Nema prečica za članstvo u EU”, ukratko to je politika nove komesarke Evropske unije za proširenje Marte Kos. Snažno se zalaže za integraciju zemalja zapadnog Balkana u Uniju, ali uz ispunjavanje svih uslova koji su postavljeni pred zemlje članice.
Adi Ćerimagić, viši analitičar Inicijative za evropsku stabilnost (ESI) sa sjedištem u Berlinu Kos opisuje kao još nepoznati na europskom nebu, osobu spremnu politički razmišljati te osobu koja želi konkretne rezultate. U intervjuu za Buku govori o tome kako će izbor Kos za komesarku za proširenje uticati na proces proširenja.
BUKA: Nakon izbora u Uniji popunjavaju se evropske institucije, dok su neki zadržali funkcije, na neke ključne pozicije su došla nova imena. Među njima i komesarka za proširenje. Šta možemo očekivati od nove komesarke Marte Kos?
– Marta Kos je još uvijek nepoznanica na europskom i regionalnom političkom nebu. Odgovori na upitnik i trosatno saslušanje Europskog parlamenta ostavili su utisak osobe koja stručno pokriva različite teme i zemlje za koje će biti zadužena. Na momente je pokazala da može i politički razmišljati, naprimjer, kada je nedvosmisleno odbacila ideju izmjena granica po etničkim linijama na zapadnom Balkanu, svega dva dana nakon reizbora Donalda Trumpa. Spominjanjem datuma koje su zemlje kandidatkinje, Crna Gora i Albanija, postavile sebi kao ciljeve za završetke pregovora o članstvu, pokazala je i da želi konkretne rezultate.
BUKA: Može li njen odnos prema zapadnom Balkanu pomoći državama kandidatkinjama?
– Tokom saslušanja Kos je insistirala na tome da nema prečica za kandidatkinje i da će čuvati dosadašnji pristup Europske komisije, a koji se ogleda u krilatici “strogo, ali pravedno.“ Uspjeh tog pristupa uvijek je ovisio od sposobnosti EU, odnosno zemalja članica, da kandidatkinjama ponude jasan i vjerodostojan put ka članstvu u EU. U ovom trenutku, i godinama koje su iza nas, takav put nije postojao. Da li će u vremenu koje je ispred nas se to promijeniti, ostaje da se vidi.
BUKA. Kako Kos može pomoći BiH za formalno započne proces pregovaranja?
– Nakon perioda bez značajnih reformskih rezultata, a koji traje od marta ove godine, vlasti u BiH bi trebale krenuti sa ispunjavanjem uslova koje je EU pred njih postavila. Lista je vrlo jasna i konkretna, od usvajanja novog zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću do imenovanja glavnog pregovarača i strukture koja će ga podržavati. Po skoro svim ovim pitanjima ostalo je nekoliko politički teških tački, ali najveći dio je dogovoren. U tom smislu ne znači puno ko u Europskoj komisiji je na čelu proširenja.
Gdje nova komesarka može imati utjecaja, ukoliko se bude željela detaljnije baviti BiH, je da kroz svoj direktni politički angažman, koliko u Briselu i zemljama članicama toliko i u BiH, pokuša prevenirati najavljeno unilateralno i antiustavno djelovanje Banje Luke.
BUKA: Je li realno u njenom mandatu očekivati da se odmrzne proces proširenja?
– Oživljavanje procesa proširenja ovisi od jednoglasne odluke svih 27 zemalja članica EU. Mnogi u Briselu i zemljama članicama EU drže kako globalni razvoj situacije, od rata u Ukrajini i rasta Kine do povratka Donalda Trumpa u Bijelu kuću, djeluju kao poticaj EU da postane jača i preuzme više odgovornosti, te da će to pokazati u svom dvorištu. Kao dokaz ove tvrdnje najčešće se navode činjenice da su od februara 2022. Ukrajina, Moldavija i Gruzija uključene u proces proširenja, te da su sa Ukrajinom, Moldavijom i BiH donesene odluke o otvaranju pregovora o članstvu.
Drugi su vrlo skeptični prema spremnosti EU da odgovori svim tim izazovima, a još manje da će to dovesti do oživljavanja politike proširenja. Kao dokaz tvrdnje navode činjenicu da zemlje članice EU još uvijek nisu spremne ni Crnoj Gori, najmanjoj, najnaprednijoj i najjednostavnijoj kandidatkinji, članici NATO-a, ponuditi konkretan okvir za pristupanje EU.
BUKA: Koliko je zapravo bitna pozicija komesara za proširenje?
– U prošlosti važnost komesara za proširenje uvijek je ovisila od interesa zemalja članica EU za proširenjem. Međutim, ne treba zanemariti ni ličnu sposobnost komesara da se nametnu, ne samo u okviru Komisije već i prema zemljama članicama, ali i kandidatkinjama. Te najavljeni pristup tzv. postepenog učlanjenja u EU, gdje se određeni benefiti članstva u EU nude i prije samog članstva.
BUKA: Kos je rekla da će jedan od njenih zadataka biti komunikacijska kampanja predstavljanja prednosti procesa proširenja zemljama kandidatima i zemljama članicama. Da li države kaNdidatkinje već sada znaju prednosti članstva u Uniji?
– S obzirom da u skoro svim zemljama kandidatkinjama velika većina građana još uvijek želi da njihove zemlje postanu dio EU, i da gdje takve ankete postoje, značajan broj misli da bi to bilo pozitivno za njihovo društvo, rekao bih da na generalnom nivou građani u kandidatkinjama znaju da je u EU bolje.
Međutim, držim da to nije situacija kada govorimo o konkretnim benefitima, pa čak i teretu članstva, ali i reformama potrebnim da se dođe do njega. Rasprava o EU, u kandidatkinjama i članicama, je vrlo često ezoterična. O EU govore eksperti, sa posebnim rječnikom. Razbacujemo se kandidatskim statusom, otvaranjem pregovora, klasterima, mjerilima, poglavljima, bez da šira javnost, a često i mi sami eksperti, znamo šta se tačno krije iza svega toga.
BUKA: Znamo da proces proširenja najviše zavisi od ispunjavanja reformi, ali može li Kos kod država članica izlobirati da ponekad progledaju kroz prste kandidatima?
Nijedna od sadašnjih deset kandidatkinja neće postati dio EU bez da ispuni uslove potrebne za članstvo u EU, i bez da EU i svih 27 članica bude spremno za proširenje. Ne vjerujem da će to komesarka Kos ili bilo ko drugi moći promijeniti. Naročito zbog iskustva sa Rumunijom i Bugarskom, a kojim je ispunjavanje dijela uslova ostavljeno za nakon članstva.
S obzirom da je proces priključivanja podijeljen u više koraka, od kandidatskog statusa do otvaranja i zatvaranja poglavlja, komesar može imati utjecaja na to šta je potrebno uraditi da bi se prešlo iz jednog u drugi korak. To smo u zadnjih 5 godina vidjeli u BiH. Prvo je, 2019. godine, pred BiH postavljeno 14 ključnih prioriteta, koji su uključivali nekoliko ustavnih reformi. Onda su 2022. isti prebačeni za kasnije u procesu, a za otvaranje pregovora o članstvu određeno je osam koraka.
