Nakon svake najave da će BiH ispuniti svoje obaveze i konačno započeti pregovore o članstvu u EU dnevnopolitičke rasprave takva obećanja potisnu u drugi plan. Pojedini bh. zvaničnici nedavno su najavili mogućnost da bi već najesen, ili do kraja godine pregovaračka poglavlja mogla biti otvorena, ali vrijeme neumitno curi, a na uzavreloj političkoj sceni najmanje se priča o prioritetnom cilju, zajedničkom za sve građane, a barem deklarativno i za sve politike u BiH.
Otvorena opcija
Na dnevnom redu sjednice Predstavničkog doma zakazane za 22. avgust su prijedlozi zakona o VSTV-u, ombudsmenu za ljudska prava te slobodi pristupa informacijama.
– Postoji mogućnost da najbitniji zakoni, o kojima je bilo tako mnogo govora, budu usvojeni u tekstu koji bi bio prihvatljiv u smislu sadržine zakona za EU. Dakle, ta opcija je otvorena, ali, s druge strane, postoji i mogućnost da bude nekih intervencija koje bi mogle ne samo razvodniti zakon već često znaju ukloniti ključne odredbe na kojima insistira EU – kazao je Adnan Huskić, politički analitičar.
Ključni akter
Ako sve bude u skladu s očekivanjima, pojašnjava, slijedi procedura u briselskim institucijama kako bi napredak BiH bio verificiran, ali datum početka pregovora ne očekuje u ovoj godini.
– Mislim da postoji teoretska mogućnost da se u ovoj godini odobri početak pregovora, ali da bi datum bio nekad u 2024. godini – istakao je Huskić.
Ne očekuje da međunarodna zajednica digne ruke od BiH. Kaže da već dugo vremena imamo smanjen angažman međunarodne zajednice – snažniji nego što bi bio u nekim drugim državama, ali ne u obimu kakav smo imali do pada “aprilskog paketa” 2006. godine.
– Do tada se međunarodna zajednica bavila izgradnjom institucija, a naši političari onim čime se i inače bave. Zašto se međunarodna zajednica okrenula od BiH? Između ostalog, i zato što smo ključnom akteru porušili glavni projekt. “Aprilski paket” je bio američki projekt i teško je očekivati da će SAD ostati snažno angažirane u BiH u momentu kad njihov ključni projekt obore naši političari – dodao je Huskić.
Šta smo mi uradili
Svi koji očekuju da ključne zapadne države u BiH urade nešto više, najprije se trebaju pitati šta smo mi uradili da bi se projekti međunarodne zajednice ovdje realizirali.
– Od stranaka koje se vole busati da su probosanske sve češće imamo snažno odbijanje zapadnog angažmana. I to treba uzeti u obzir, jer suludo je očekivati snažniji diplomatski angažman ako imate neko suštinsko odbijanje od bitnih političkih aktera – zaključio je Huskić.
