Profesorica ekonomije, Svetlana Cenić, prokomentirala je vijest da je Glavna služba za reviziju javnog sektora RS utvrdila da je budžetski deficit tog bh. entiteta veći od onog koji je prikazan i to za više od 22 miliona KM.
Prema nalazu Glavne službe za reviziju javog sektora RS-a budžetski deficit RS-a premašio je 413 miliona KM.
“Što se tiče Republike Srpske ona je dugo u deficitu, a Federacija Bosne i Hercegovine je od prije godinu”, kazala je Cenić.
Smatra da je deficit RS-a i veći, a što će se, kako ističe Cenić, vidjeti kada se sumiraju rezultati krajem godine, jer neke obaveze se ne mogu beskonačno prenositi u narednu godinu.
“Kad su prihodi manji od rashoda to je deficit, on se može pokriti samo iz viška narednog prihoda ili zaduživanjem. Očigledno je pribjegavanje zaduživanju, samo ne znam do kada. RS se ne može zadužiti na vanjskom tržištu, ali može štampanje hartija od vrijednosti, samo dokad, jer ne mogu banke to vječno kupovati da bi se RS čupala i nekako održavala tekuće obaveze”, navodi Cenić.
Na pitanje može li Dodik ‘izvući’ novac od država BRIKS-a, i tako ublažiti finansijske gubitke, Ceni je odgovorila:
“Ne može to izvući, ne potcjenjujući te zemlje, posebno Kinu i Indiju koje su imale ubrzan rast. To koliko RS-u treba para neće niko dati, da bi npr. budžet RS bio garant, možda sva imovina koju ima, Elektroprivreda RS pa ostali… Za tako velika zaduženja te ozbiljne zemlje traže državu kao garanta. Ne isključujem mogućnost da koalicioni partneri na državnom nivou neće izaći ususret Dodiku pa dati garancije za takvo neko zaduživanje. Ozbiljne zemlje kada daju veće iznose novca paze. Dodik i ministrica finansija RS su u koliziji s izjavama. Jedan dan govore da je sve stabilno, čak se najavljuje rebalans budžeta na više, možda, ali na osnovu indirektnih poreza, koji su povećani jer su cijene enormne, a ne zato što je privredna situacija sjajna”, pojašnjava Cenić.
Cenić nema dilemu da je Dodik išao na sastanak BRICS-a kao posmatrač da bi našao načina da se zaduži.
“Neke od tih zemalja su također pod sankcijama odnosno na crnoj listi. S te strane se ne može očekivati priliv novca. Tamo gdje bi se mogao očekivati i gdje nema sankcija, postoji nešto drugo, a to je iznos novca koji se traži i kakve garancija se traže. Ne daje niko pare onako, na lijepe oči, pa kad vratiš. Ima samo ono – daj garancije na osnovu čega i kakva je otplata”, ističe Cenić.
Slaže se da bi Dodiku bilo pametnije okretanje ka Zapadu i fondovima EU.
“Pa, nema dionice autoputa ovdje da nije iz tih izvora, najčešće kredit. Dodik je najavio izmjene zakona da se bankama ograniči naknada, za koju i ja tvrdim da je su velika, ali ne može se Dodik tek tako igrati s bankama. Ako uđe u takvu igru s bankama mora imati para, prijetiti bankama da će povući depozite ne znači ništa kad se zadužuje kod tih banaka i opet se vrtimo ukrug. Kad će početi da se okreće na Zapad pitanje je, vjerovatno kad još nešto istrguje, ponovo prijeti da će deklaracija biti na sceni, pa hajde više nemoj nas više maltertirati, pa da vidimo kako će izgledati ta ‘uspješna osamostaljena nova država’ praznih džepova”, zaključila je Cenić za Hayat.ba.
