Sarajevski medij(i) u službi velikosrpskog režima: Kome treba minimiziranje pobjeda bh. diplomatije?
Državna imovina je bila i dijelom govora predsjedavajućeg predsjedništva BiH Denisa Bećirovića na sjednici Vijeća sigiurnosti UN-a
Državna imovina u BiH je odavno na meti velikosrpske ideologije koja na sve načine pokušava da je knjiži na bh. entitet RS kako bi mogla njome raspolagati kako hoće.
Ono što se krije iza toga je da se imovina vodi kao vlasništvo entiteta što bi u konačnici dovelo do slabljenja i negiranja postojanja države.
Pitanje državne imovine je bilo i predmetom odlučivanja i na Ustavnom sudu BiH koje je donijelo odluku da je imovina vlasništvo BiH, ali da niži nivoi vlasti mogu njome upravljati uz odobrenje državnih organa.
Pored bh. entiteta RS koji daje državnu imovinu kako hoće, ni FBiH nije bila izuzetak. Vlada FBiH je 2023. dala na privremeno korištenje šume oko Vareša britanskoj firmi Adriatic Metals koja je uložila stotine miliona KM i ponovo pokrenula rudnik plemenitih metala u ovoj općini.
Odluke Ustavnog suda po pitanju državne imovine bi, da smo u jednoj sasvim normalnoj i demokratskoj državi, bilo riješeno i ne bi se vodile polemike i rasprave u javnom prostoru. S obzirom da smo država u kojoj se odluke Ustavnog suda provode parcijalno odnosno kako kome odgovora državna imovina je često na agendi bh. medija.
Državna imovina je bila i dijelom govora predsjedavajućeg predsjedništva BiH Denisa Bećirovića na sjednici Vijeća sigiurnosti UN-a. Tom je prilikom govorio kako se konačne odluke o državnoj imovini Ustavnog suda BiH ne poštuju ističući kako je to neodvojivi dio teritorijalnog integriteta i suverniteta BiH.
Dodao je kako ni Slobodan Milošević nije uspio da podijeli državnu imovinu BiH tokom pregovora te da međunarodna zajednica ne smije dozvoliti ostvarivanje ovog sukobnog cilja.
Pored činjenice da je predsjedavajući Predsjedništva BiH govorio o ovom problemu pred Vijećem sigurnosti UN-a pojedini sarajevski mediji su se okomili na ovaj nastup predsjedavajućeg optužujući kao i na ambasadora Zlatka Lagumdžiju da su bespotrebno ulazili u raspravu sa otpravnikom poslova Srbije oko svesrpskog sabora.
Međutim, njihovi nastupi su se bavili i jednim i drugim pitanjem koja su od izuzetne važnosti za državu BiH.
Sagledavajući ko je prozivao državni vrh zbog nastupa odnosno govora pred Vijećem sigurnosti UN-a postavlja se pitanje da li su dotični uopšte gledali i pratili istu sjednicu na kojoj su govorili Denis Bećirović i Zlatko Lagumdžija.
Svoj bijes neki mediji su produbili i time što uporno traže krivce koji su kako kažu otkrili da će se pred UN-om naći rezolucija o genocidu u Srebrenici. Time pokušavaju amnestirati pokušaje Srbije da se ova rezolucija usvoji minimizirajući uspjeh bh. diplomatije. Vjerovatno grljenje sa Acom i Miloradom ostavlja duboke tragove.
Pored kompleksne političke situacije u kojoj se naša država nalazi godinama, doljevane ulja na vatru nije potrebno nikome. Pobjede bh. diplomatije treba maskimalno iskoristiti kako bi se nametnuo narativ bosanskih snaga koji će preovladati medijskim prostorom.
Slični medijski nastupi kao što je ovaj nakon sjednice Vijeća sigurnosti UN-a jedino podiže popularnost medija ali i njihovih novinara koji se ‘bore’ za državu.
