Ministar pravde Bosne i Hercegovine, Davor Bunoza, putem objave na platformi X optužio je predsjedavajućeg Predsjedništva BiH, Denisa Bećirovića, za pokušaj utjecaja na Evropski sud za ljudska prava.
Bunoza je istaknuo kako se slaže s Bećirovićevom tvrdnjom da ne treba vršiti pritisak na Evropski sud za ljudska prava. Međutim, upozorio je da je Bećirovićevo komentiranje konkretnog predmeta koji još uvijek nije zaključen pred Sudom, u govoru pred Vijećem sigurnosti UN-a, upravo oblik pritiska.
“Ovo nije ništa drugo nego pravljenje pritiska na taj isti Sud”, napisao je Bunoza, naglasivši kako bi nezavisnost Evropskog suda “trebala ostati netaknuta”.
Podsjetimo, Bećirović je na sjednici UN-a u svom govoru osudio pritiske na presudu u predmetu Kovačević, naglašavajući važnost poštivanja odluka Evropskog suda za ljudska prava.
Bećirović je rekao da je svaki pritisak na Evropski sud za ljudska prava “neprihvatljiv”, a posebno u kontekstu nedavne presude po apelaciji Slavena Kovačevića.
“Moramo ukinuti svaki oblik diskriminacije. BiH je prihvatila Evropsku konvenciju o zaštiti ljudskih prava i sloboda. BiH ne treba selektivnu primjenu ovih konvencija. Ustav BiH propisuje direktnu primjenu Evropske konvencije o ljudskim pravima. BiH treba demokratska rješenja za postojeće probleme. Trebamo se baviti sveobuhvatnom provedbom aspekata Dejtonskog sporazuma. Mi moramo imati politički sistem koji će osigurati bolju budućnost za naše građane”, kazao je.
Bečirović je očigedno aludirao na Christiana Schmidta, visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini, koji je u više navrata komentarisao ovu presudu, te će se krajem novembra čak i obratiti sudu u Strazburu povodom rasprave o ovom slučaju.
Schmidt je sudu poslao pismo u kojem na neki način upozorava da bi potvrđivanje ove presude na Velikom vijeću suda u Strazburu moglo izazvati probleme u BiH u smislu dodatnih političkih komplikacija, odnosno da bi moglo dovesti do destabilizacije. To je također kazao i u svom Izvještaju UN-u u novembru prošle godine, svega nekoliko mjeseci nakon što je prvobitno pohvalio odluku Evropskog suda za ljudska prava.
Osim toga, u predmet “Kovačević” pred ESLJP pokušao se uplesti i sam Bunoza kada je zatražio od Centralne izborne komisije da Uredu zastupnika Bosne i Hercegovine u Evropskom sudu za ljudska prava dostavi sva izjašnjenja o naconalnom identitetu Slavena Kovačevića, a u sklopu predmeta “Kovačević” o kojem trenutno odlučuje Veliko vijeće Suda. Javnost je ovu Bunozinu intervenciju okarakterisala kao “prebrojavanje krvnih zrnaca” Slavena Kovačevića.
