Milorad Dodik, predsjednik bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska, potpisao je u petak, 18. augusta, ukaz o proglašenju zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika RS, potvrđeno je za portal Radiosarajevo.ba od izvora bliskog predsjedniku RS.
Ovim potpisom su važećim proglašene izmjene Krivičnog zakona RS, koji je Narodna skupština Republike Srpske usvojila na sjednici održanoj 20. jula ove godine.
Ove izmjene zakona, kojim je kleveta proglašena krivičnim djelom sa novčanim kaznama, usvojene su unatoč višemjesečnim upozorenjima novinara, aktivista i međunarodne zajednice da predstavljaju udar na slobodu mišljenja i korak ka uvođenju cenzure u ovom bh. entitetu.
Predsjednica Narodnog fronta Jelena Trivić reagirala je na Facebooku.
Njenu reakciju prenosimo u cijelosti:
“Počeo je napad na protivnike. Potpisan je Dekret o deklaraciji Krivičnog zakona (kriminalizacija javne riječi).
Po ko zna koji put ću ponoviti da me ovaj zakon neće spriječiti, niti bilo koga tko drži istinu, slobodu i Otadžbinu u srcu, da kažem istinu o svim kriminalnim i korumpiranim radnjama režima.
Oni koji su pogazili sve institucije, zarobili ih i iznevjerili pod osobne, sitne interese, pokušavaju suzbiti svaki oblik slobode.
Režim bi trebao znati da postoje ljudi koji su spremni da ne odustanu u ovoj borbi po cijenu slobode vlasti.
Ovo više nije politička borba, ovo je borba za budućnost Republike Srpske. Spremite se za još jači otpor, nećemo odustati, a vi očito spalite dok provodite takve lude zakone”, navela je Trivić.
Podsjetimo, u tekstu zakona klevetom se naziva iznošenje zlonamjernih ili neistinitih tvrdnji o nekoj osobi, za šta su predviđene novčane kazne od 1.000 do 3.000 eura. U konačnom prijedlogu zakona, novčane kazne za klevetu su smanjene u odnosu na nacrt u kojem su iznosile i do 60.000 eura.
Veće novčane kazne propisane su u situacijama kad je kleveta iznesena u medijima, uključujući i društvene mreže ili na javnom skupu.
Narodna skupština RS u julu 2001. godine prebacila je klevetu iz krivične u građansku oblast i donijela vlastiti Zakon o zaštiti od klevete RS.
Odlukom Paddyja Ashdowna, nekadašnjeg visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH, i iz Krivičnog zakona Federacije BiH je u novembru 2002. godine izbačeno djelo protiv ugleda i časti.
Koristeći Bonnske ovlasti Ured visokog predstavnika (OHR) je, istovremeno, u tom bh. entitetu nametnuo i Zakon o zaštiti od klevete.
Na taj način je BiH, prije više od 20 godina, postala prva zemlja Zapadnog Balkana koja je dekriminalizirala klevetu.
