Ministar vansjkih poslova Bosne i Hercegovine Elmedin Konaković kazao je da će se bh. zvaničnici danas sastati s predsjednicom Evropske komisije Ursulom von der Leyen, te da očekuje da će nakon razgovora biti jasniji stav Brisela kada je u pitanju isplata sredstava iz EU Plana rasta za zemlje Zapadnog Balkana.
“Razgovarat ćemo danas sa Ursulom Von der Layen i vjerujem da ćemo saznati koji su to konačni stavovi Brisela. Vjerujem da će uvažiti velike napore koje smo podnijeli i dogovorili 111 konkretnih mjera, što je za bh. političku scenu veliki iskorak. Još ćemo raditi na dvije teme, na kojima radimo dugi niz godina, ali moram biti realan i kazati da ne vjerujem da će se pitanje Ustavnog suda BiH ili prava etničkog glasanja riješiti tako lako”, izjavio je Konaković.
Nada se da će Brisel specifičnost Bosne i Hercegovine prihvatiti na pravi način, jer, kako je kazao, “nije vidio da su neke zemlje EU kao preduslov za tranšu iz Plana rasta postavile kompleksne političke teme”.
“Vjerujem da su svjesni da je u pitanju ekonomski proces, ili neka nam pomognu i kažu kako da se sami izborimo sa blokadama koje dolaze direktno iz Moskve i od ruskog predsjednika. Bio bih presretan da je ovo građanska država i da nema nikakvog prava na etnički veto, ali mi smo daleko od tog rješenja”, kazao je ministar.
Dodao je da sredstva iz Plana rasta naviše trebaju ljudima koji žive u entitetu RS, ali da predsjednik tog eniteta ne smije da ide u tom pravcu jer ima direktnu blokadu koja dolazi iz Moskve.
Kazao je da bi se ekonomija BiH “slomila” kada bi ovisila o zemljama članicama BRICS-a, jer “na pet konvertibilnih maraka koje izvezemo u zemlje BRICS-a, uvezemo 100 KM, dok je taj odnos sa zemljama Evropske unije 100 naspram 73 KM”.
Konaković navodi kako postoje dokazi da su se u BiH održale obuke pripadnika moldavskih timova, iako nije poznato o kakvih obukama je riječ.
“To još jednom dokazuje negativni ruski uticaj u srcu Evrope protiv kojeg se BiH ne može boriti sama bez evropskih partnera”, rekao je Konaković.
Također, komentirao je i slučaj Zorana Galića, za kojeg je kazao da ne vjeruje da će dobiti otpremninu, te se nada da će organi gonjenja uraditi svoj dio posla i Galića dovesti pred lice pravde.
