SvijetVijesti

ANALIZA UGLEDNOG AUSTRIJSKOG LISTA: Schmidt je tajni visoki predstavnik Hrvatske, ko plaća rušenje presude!?

Austrijski list Der Standard bavio se ove sedmice ogorčenjem kojeg je u BIH izazvao visoki predstavnik Christian Schmidt, poređenjem ratnog zločinca Ratka Mladića sa prvim predsjednikom RBIH Alijom Izetbegovićem.

“Ponekad pomiješa imena, a onda upadne u skandal. Ponašanje visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini, njemačkog političara CSU Christiana Schmidta, godinama je tema razgovora. Ove sedmice se Schmidt vratio na naslovne strane jer je masovnog ubicu i ratnog zločinca Ratka Mladića pomenuo u istom dahu kao i prvog predsjednika nezavisne države Bosne i Hercegovine Aliju Izetbegovića”, piše list.

Dodaju da je historijski potpuno apsurdno istovremeno spominjanje masovnog ubice i preminulog šefa države, pto je povrijedilo i šokiralo mnoge.

“U diplomatskim krugovima govori se o “razornom nastupu” Šmita koji šteti ugledu Njemačke”, piše list i citira reakcije ministra vanjskih poslova Elmedina Konakovića i ministra rada i socijalne politike Adnan Delić.

O PROTESTIMA ISPRED OHR-a
“U četvrtak su bile demonstracije protiv Schmidta ispred ureda visokog predstavnika u Sarajevu. Intelektualci i građani tražili su njegovu ostavku. Schmidt je dugo bio kritiziran jer podržava hrvatsku nacionalističku stranku HDZ i susjednu Hrvatsku. Odlukom prije dvije godine da retroaktivno promijeni izborni zakon na dan izbora, on je potkopao demokratske standarde i povećao etnoteritorijalnu segregaciju između etničkih grupa. Ono što je ove sedmice bilo upečatljivo jeste njegov frojdovski lapsus u TV intervjuu, kada je masovnog ubicu prozvao Mladićem ne samo uz Izetbegovića, već i kod Kovačevića. Slaven Kovačević, advokat iz Sarajeva, očigledno je Schmidtov lični neprijatelj. Kovačević je tužio Evropski sud za ljudska prava (ESLJP) za diskriminaciju i prošle godine se pokazao u pravu jer mu je bilo dozvoljeno da glasa samo za pripadnike određenih “etničkih grupa” u dijelu zemlje u kojem živi”, piše Der Standard.

Dodaju da je HDZ naknadno osigurao da se slučaj Kovačević mora ponovo otvoriti u Velikom vijeću.

“Jer HDZ ima mnogo više moći zahvaljujući svojoj etničkoj zastupljenosti nego što bi imao u građanskoj organizaciji države. Schmidt je sada samoinicijativno intervenirao kako bi poništio slučaj Kovačević u interesu HDZ-a. U pismu koje je nedavno procurilo, on tvrdi da bi ova presuda Kovačeviću dodatno otežala ustavnu reformu i da zemlja nije spremna za građansku državu. Nejasno je zašto bi Schmidt trebao odlučiti o tome i zašto bi građanima BiH, za razliku od svih drugih ljudi u Evropi, trebalo uskratiti mogućnost da žive u demokratiji bez diskriminacije”, piše Der Standard.

List navodi da bi provođenje presude Kovačeviću barem djelimično eliminisalo etnoteritorijalnu podjelu zemlje, što bi također bilo neophodno za približavanje Bosne i Hercegovine EU.

Francuska i Turska, koje su zastupljene u Upravnom odboru Vijeća za implementaciju mira, što je potvrdilo Visokog predstavnika, sada javno kažu da su protiv Schmidtove intervencije.

INTERESI HDZ-a
“Odgovor je očigledan: interesi HDZ-a ogledaju se u Schmidtovom razmišljanju i pristupu. Schmidt je u stalnom kontaktu s premijerom susjedne Hrvatske, tamošnjim liderom HDZ-a Andrejem Plenkovićem. Neki ga zato ironično nazivaju “Tajni visoki predstavnik Hrvatske”, navodi Der Standard.

Dodaju da je činjenica da je Schmidt naručio britansku advokatsku firmu Blackstone Chambers da sruši slučaj Kovačević pred ESLJP izazvala kritike.

“Ova veoma skupa pravna podrška finansira se iz „spoljnih izvora“. Međutim, uprkos ponovljenim zahtjevima STANDARD-a, Schmidt ne otkriva odakle ta sredstva dolaze. Možda ima pristup tajnim blagajnama koje nisu dio budžeta visokog predstavnika”, navodi Der Standard.

Schmidt je dugo bio blagajnik moćne Evropske narodne partije (EPP). Nedavno, 2019. godine, ponovo je izabran za blagajnika u, od svih mjesta, Zagrebu. Neki sumnjaju da bi hrvatski HDZ ili EPP mogli biti zainteresirani za financijsku podršku Schmidtovim akcijama u ESLJP-u. Upravo zbog toga je neophodna transparentnost o izvorima novca, zaključuje novinarka Adelheid Wölfl.

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Back to top button