Litijumska groznica zahvatila i Dodika: Koga briga šta narod kaže
U Srbiji i RS-u sve je spremno za otvaranje rudnika litijuma. Zakonom je zaobiđeno to šta o iskopavanju misli lokalno stanovništvo
Početkom godine mještani Lopara glasno su se protivili istraživanju i eventualnom iskopavanju litijuma na Majevici. Strah je da bi eksploatacija potpuno uništila životnu sredinu u kojoj žive.
– Ionako nam je raseljeno stanovništvo. Plašim se da bi još više otišlo stanovnika zbog tih iskopina, kazao je jedan od mještana.
– Ako se mi, kao mještani Lopara, budemo išta pitali, nećemo to dati, nadovezao se drugi.
PRATI SE SRBIJA
Pet mjeseci kasnije, predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je da ovaj entitet pozdravlja potpisivanje Memoranduma o razumijevanju između EU i Srbije o strateškom partnerstvu o održivim sirovinama, lancima proizvodnje baterija i električnim vozilima, ističući da je to jedan od veoma značajnih iskoraka za dalji napredak i razvoj susjedne zemlje. Rekao je da je i Republika Srpska spremna i zainteresovana za učešće u ovim aktivnostima sa Srbijom, te da će i ovaj iskorak i još bolja i sigurnija budućnost Srbije značiti mnogo i za Srpsku, jer je riječ o istom regionu.
Litijum se još istražuje, još ne možemo reći koliko i gdje ga ima i da li je ekonomski isplativ, navodi Zekan
– Kao što je Srbija, tako je i Republika Srpska spremna da ide istim putem i sa istim ciljem koji vodi samo do jednog – ekonomskog procvata i razvoja, otvaranja novih fabrika i, što je najvažnije, do otvaranja novih radnih mjesta i zapošljavanja ljudi, čime se garantuje njihov opstanak u Srpskoj, naglasio je Dodik.
Praćenje Srbije u pokušajima istraživanja litijuma, kako tvrdi Siniša Vukelić, urednik portala Capital.ba, još je jedan Dodikov način kako da dođe do novca i sanira velike gubitke Republike Srpske.
Očigledno da predsjednik RS-a ponovo uzima sebi za pravo da odlučuje umjesto Narodne skupštine Republike Srpske i javno saopštava da će on biti taj koji će zajedno sa cjelokupnim narodom pratiti Srbiju u vezi s eksploatacijom litijuma u Loparama. Kao što to radi Srbija kod sebe. To je prilično opasno i dosta hrabro, jer bez nekih detaljnih istraživanja, uzimanja stava građana ili odlučivanja na sjednicama NSRS-a možemo doći do toga da jedan čovjek iz nekih svojih političkih pobuda ili koristi, donosi tako važnu, stratešku odluku, ističe Vukelić.
Dodaje kako je to rizik, jer sve kritike koje se pojave u vezi s ekologijom i zaštitom životne sredine, Dodik mora biti spreman prihvati, a one će se neminovno pojaviti.
STAV O NJEMAČKOJ
– Predsjednik Dodik je rekao da će pratiti ono što odlučuje Srbija, sa svojim partnerima iz Mađarske, ali najavio je ovaj put i neke partnere iz Njemačke, što je prilično zanimljivo, jer je poznat Dodikov stav o Njemačkoj koja je sad odjednom postala prihvatljiva, odnosno njihove kompanije su prihvatljive za Dodika, primjećuje Vukelić.
Profesor Sabid Zekan sa Rudarskog fakulteta u Tuzli kaže da se o litijumu mnogo priča u medijima i da postoje opstrukcije nevladinih organizacija i dijela politike, a da se najmanje konsultuje struka.
– Litijum se još istražuje, još ne možemo reći koliko i gdje ga ima, da li je ekonomski isplativ, a na prvom mjestu je to da je potrebno istraživanje. Problem je u startu što kad krenemo sa istraživanjem, naiđe se na prepreke, prije svega, nevladinih organizacija, javnog sektora i djelimično političkog sektora. Svaka proizvodnja ili dobijanje litijuma može se organizovati da ne ugrožava okolinu i potrebno je provoditi određene mjere zaštite, a mislim da tu generalno nije problem, navodi profesor Zekan.
S druge strane, iz Centra za životnu sredinu upozoravaju na velike količine rude koje se uzimaju u procesu istraživanja.
Predloženo je i da se količine koje se mogu izuzeti u procesu ispitivanja povećavaju za čak 50 puta, odnosno sa 200 na 10.000 kubnih metara, jer se pokazalo da su za neke rude trebale veće količine. Praktički gledano, jasno je da će kod tolikih količina još veći izazov biti vršiti monitoring, kako istražnih radova, tako i same količine materijala koji se izuzima, upozorili su iz ovog udruženja.
Prema riječima predsjednika RS-a, dosadašnja istraživanja su pokazala da Republika Srpska obiluje značajnim količinama mineralnih sirovina koje su tražene u zemljama Evropske unije i širom svijeta. Najavio je i nova istraživanja. Početkom jula Narodna skupština RS-a izglasala je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o geološkim istraživanjima, kojim vlastima u ovom entitetu više nije potrebna saglasnost lokalne zajednice da bi se na njenoj teritoriji vršili geološka istraživanja i iskopavanje ruda.