Da li će rješenje za američke sankcije u RS – zapravo završiti u problemu?
Rješenje za probleme nastale zbog američkih sankcija pojedincima i kompanijama Vlada Republike Srpske pronašla je u setu izmjena zakona, kojima bi se Investiciono-razvojna banka transformisala i bila u mogućnosti, poput komercijalnih banaka da vrši platni promet. Ministrica finansija već je potvrdila da bi se na taj način riješio problem subjekata s crne liste kojima su ugašeni tekući računi. O svemu će konačnu riječ dati Narodna skupština na čiji su dnevni red dodate dopune Zakona o bankama, unutrašnjem platnom prometu i IRB-u. Potencijalno rješenje, postoji bojazan, moglo bi završiti – u problemu.
Po hitnom postupku Vlada RS mijenja tri zakona, kako bi poslovanje u unutrašnjem platnom prometu mogla obavljati Investiciono razvojna banka. Bez mnogo objašnjenja navedeno je da pored poslovnih komercijalnih banaka, i IRBRS može obavljati poslove primanja novčanih depozita ili drugih povratnih sredstava.
U ovoj instituciji birokratski i diplomatski odgovaraju da će sačekati da zakoni stupe na snagu, pa poslovanje prilagoditi.
“Kada zakoni budu usvojeni u Narodnoj skupštini Republike Srpske IRBRS će poslovanje prilagoditi važećoj legislativi”, saopšteno je.
Ministrica finansija Zora Vidović za Capital je potvrdila da će i sankcionisane kompanije i pojedinci nakon preregistracije u transformisanom IRB-u moći otvoriti račune. Ipak, ne negira da bi problemi mogli nastati, jer se i unutrašnji platni promet vrši preko SWIFT naloga. Također, zeleno svjetlo za promjenu poslovanja i organizacije IRB-a trebala bi dati Centralna banka Bosne i Hercegovine.
“Da li će Centralna banka prihvatiti da ubaci IRB u platni promet to zavisi, znate kako oni odlučuju. Ako dobijemo dozvolu od njih ući ćemo u platni promet, ako ne dobijemo, a računamo da se i to može desiti, onda bi to zaista bila diskriminacija kakvu do sada niko nije vidio”, rekla je ministrica finansija RS, Zora Vidović.
Zbog svega je dopunjen dnevni red sutrašnje desete redovne sjednice NSRS, pa će tri dodatna zakona po hitnom postupku u proceduru. Ni predsjednik parlamenta ne zna više, kaže on je ljekar, a ne bankar.
Opširnije u prilogu Snežane Mitrović.