Venecijanska komsija je nedavno na zahtjev tada predsjedavajućeg predsjedništva Željka Komšića donijela novo mišljenje i zaključke u vezi s izborom sudija Ustavnog suda.
Koje su posljedice ovog mišljenja i kako se i zašto preporučuje napuštanje entičke svijesti i šta to sve znači za daljnji smjer pravnog sistema i vladavine prava u Bosni i Hercegovini pitali smo u večerašnjem izdanju emisije „7PLUS“ profesora Slavena Kovačevića, savjetnika člana Predsjedništva BiH Željka Komšića.
– Dopustite da nas za trenutak vratim u mart kada smo aktuelnu vlast na razne načine pokušali uvjeriti da to što rade u izboru sudije za Ustavni sud Bosne i Hercegovine sa prostora Federacije nije u redu i da prave nekoliko teških pogrešaka i da to sve što rade ne samo da ne ispunjava, nego izlazi iz evropskih srtandarda. Nakon toga smo odlučili da se obratimo Venecijanskoj komisiji kako bi ih pitali šta je evropska praksa u izboru sudija i šta je preovlađujuća praksa u izboru sudija u Ustavni sud koja bi se mogla primijeniti u Bosni i Hercegovini, a u odnosu na nepreciznost Ustava BiH, te da li etnička pripadnost može biti taj krucijalni faktor za izbor sudije u Ustavni sud Bosne i Hercegovine – pojasnio je razloge inicijative profesor Kovačević, a potom poentirao i na odgovor koji je dostavila Venecijanska komisija:
– Moram reći da smo na sva tri pitanja dobili očekivan odgovor od Venecijanske komisije. Ona je napravila jednu sveobuhvatnu komparativnu analizu u zemljama Evrope i rekla da bi termin istaknuti jurista trebao biti preciziran na osobu koja ima minimalno deset do 15 godina profesionalnog iskustva u pravosudnom sistemu kao što su to na primjer sudija, profesor ustavnog prava ili advokat.
– Dakle, neko ko dolazi iz pravosudnog sistema ili u praktičnom smislu ili neko ko razmatra pravosudni sistem u nekom teorijskom smislu. Kada to stavite u kontekst izbora gospodina Vukoje vidite da to nije to. Poseban akcent u svemu ovom je i što, nažalost BiH nema Vrhovni sud, pa se Ustavni sud povremeno pojavljuje i kao drugostepeni organ. To su dakle bili sve razlozi kojima smo mi to obrazlagali i moram priznati da me je, sjedeći na toj plenarnoj sjednici i u tom impozantnom objektu, bilo malo sramota. Mi tamo govorimo o stvarima koje su tim ljudima tamo normalne. Oni biraju sudije u ustavne sudove koji imaju profesionalno iskustvo, a kod nas to može biti maltene ko hoće. Njima je to apsolutno nevjerovatno, da postoji tako jedna zemlja u kojoj možete završiti fakultet danas, a sutra bit sudija Ustavnog suda BiH. To dakle nije u redu“, pojašnjava pomalo razočarano situaciju u kojoj su se našli prilikom plenarne sjednice Venecijanske komsije član Predsjedništva Željko Komšić i on tokom obrazlaganja inicijative i zahtjeva za dobijanje njihovog mišljenja.
Venecijanska komisija je imala i jednu preporuku koja je suštinskog karaktera, a koju je profesor Kovačević posebno želio apostrofirati:
– Neko je prije 20 godina stvorio praksu koja ne piše u Ustavu da među šest domaćih sudaca moraju biti dva etnička Bošnjaka, dva etnička Hrvata, i dva etnička Srbina. Mi smo pitali da li je to u redu i evo šta je Venecijanska komsija kazala – u pravu ste da to tako ne piše u Ustavu. Ali vi imate problem sa sviješću onih koji ih biraju. Termin koji su oni upotrijebili je mindset – dakle svijest ljudi koji to rade je takva da oni to vide samo kroz etničku matricu. E, vi morate napustiti tu svijest, vi morate napustiti tu etničku matricu. Vi morate napraviti Ustavni sud takav da te sudije ne predstavljaju etničke grupe i ne predstavljaju teritorijalne cjeline. To su sudije sa svojim osobnim integritetom, a ne predstavnici Rs ili Federacije iH i oni trebaju da provjeravaju zakone i druge akte u odnosu na Ustav Bosne i Hercegovine, jer Ustavni sud nije predstavničko tijelo – poentira prof. Kovačević podsjećajući da je još 2002. kada smo bili primljeni u Vijeće Evrope uz sam čin primanja došla preporuka da moramo napustiti etnički način predstavljanja i zamijeniti ga sa građanskim sistemom predstavljanja jer tek na taj način obezbjeđujemo punu demokraciju.
Pogledajte cijeli razgovor i saznajte zašto su minimalne šanse da BiH bude u prilici da povuče sredstva iz plana razvoja koji je pripremila EU te šta su u ovom trenutku ključne kočnice u našem daljnjem evropskom putu.
