Mostarska redakcija “Večernjeg lista” piše kako ne postoje naznake hoće li se i kada dogoditi nastavak okupljanja nove državne većine nakon što je, kako piše ovaj prohadezeov list, postalo jasno kako bošnjačke stranke nisu spremne podržati predložene izmjene Izbornog zakona BiH.
Drugim riječima kazano, HDZ će blokirati formiranje nove parlamentarne većine na državnoj rezini sve dok Trojka ne prihvati predložene promjene Izbornog zakona.
Kako doznaje Večernji list, o tome su prije nekoliko dana “daleko od očiju javnostI”, razgovarali čelnici HDZ-a BiH Dragan Čović, SDP-a BiH Nermin Nikšić te Naroda i pravde Elmedin Konaković. Obje strane deklarirale su svoja stajališta.
Čović je, piše list blizak HDZ-u, jasno stavio do znanja kako je ovo važan trenutak kada se mogu “bezbolno” donijeti izmjene Izbornoga zakona.
“No, tako ne smatraju SDP BiH i NiP. Unatoč tome, iako su deklarativno pokazali da su protiv fenomena Željka Komšića, u biti su se pokazali kao dio bošnjačkog političkog bloka. To je praktično pokazao drugi čovjek NiP-a Kemal Ademović, koji je predsjedatelj Doma naroda Parlamenta BiH, napuštajući dvoranu i rušeći kvorum”, piše prohadezeov list
Večernjak” piše da se protiv predloženih promjena prvi izjasnio lider SDA, Bakir Izetbegović, tvrdeći da je prijedlog HDZ-a BiH neustavan. List dalje piše da je Izetbegovića demantirala dopredsjednica HDZ-a BiH Darijana Filipović, koja je podsjetila da je bošnjački klub u Domu naroda ranije pokušao zaustaviti isti prijedlog pozivajući se na vitalni nacionalni interes, no Ustavni sud je odlučio da takav interes nije bio povrijeđen.
Komentirajući posljednju sjednicu Doma naroda, Filipović je navela kako je upravo bošnjački klub taj koji je spriječio postizanje kvoruma, čime je onemogućena daljnja rasprava o prijedlogu zakona koji se već našao na dnevnom redu.
“Nadam se da ove blokade neće potrajati unedogled i vjerujem da ćemo već krajem mjeseca, kada se planira nova sjednica, imati priliku ponovno otvoriti raspravu”, poručila je prva saradnica Dragana Čovića.
Večernjak blizak Čoviću podsjeća kako je “Ustavni sud istaknuo potrebu osiguravanja legitimnog predstavljanja svih konstitutivnih naroda na svim administrativnim razinama, te da je, kao logičan korak, predložena uspostava posebnog modela prema kojem bi se hrvatski član Predsjedništva BiH birao uz uvjet potvrde iz određenog broja kantona s većinski hrvatskim stanovništvom. Radi se o pet kantona (HNK, ZHK, Livanjski kanton, , SBK i Posavski kanton), u kojima živi više od 80% Hrvata Federacije”.
“Ovaj model ne ukida pravo glasa nikome, nego nastoji spriječiti da politički predstavnik hrvatskog naroda bude izabran isključivo bošnjačkim glasovima”, navodi prohadezeov list.
