Glasnogovornica Evropske komisije za unutrašnje poslove i migracije Anita Hiper (Anitta Hipper) izjavila je da su nedavni pravni akti koji su usvojeni u RS podrivaju ustavni i pravni poredak Bosne i Hercegovine, kao i funkcionalnost državnih institucija.
Naglasila je da to ugrožava temeljne slobode građana i da navedene aktivnosti su također u suprotnosti s obavezama koje je Bosna i Hercegovina preuzela na svom putu ka Evropskoj uniji. Dotakla se i predsjednika RS Milorada Dodika koji je, podsjećamo osumnjičen za napad na ustavni poredak.
Evropska perspektiva
– Kada je riječ o Miloradu Dodiku, također smo se jasno izrazili – naglasili smo suverenitet, teritorijalni integritet, ustavni poredak i međunarodni subjektivitet Bosne i Hercegovine, koji moraju biti poštovani. Svaka radnja protiv tih principa će imati posljedice – kazala je Hiper.
Hiper se dotakla i misiji visoke predstavnice EU za vanjsku politiku i sigurnost Kaje Kalas (Kallas) odnosno šta je ključna poruka za BiH.
– Kada govorimo o misiji visoke predstavnice EU za vanjsku politiku i sigurnost (HRVP) Kaje Kalas u tri zemlje zapadnog Balkana, uključujući Bosnu i Hercegovinu, jedna ključna poruka je da je integritet EU najbolja garancija za prosperitet i stabilnost u Bosni i Hercegovini. EU je posvećena evropskoj perspektivi Bosne i Hercegovine, njenoj stabilnosti i sigurnosti. Dakle, to je vrlo važna poruka koju ćemo prenijeti. Evropska unija je također u potpunosti posvećena podršci vladavini prava i jačanju funkcionalnosti institucija Bosne i Hercegovine, što je neophodno i za njenu budućnost u EU – navela je Hiper.
Konkretni rezultati
Guillaume Mercier, portparol Evropske komisije je ponovio ranije stavove iz EU da BiH mora napraviti relevantne korake koji su navedeni u preporuci Evropske komisije iz oktobra 2022. godine.
– Za sve zemlje, pristupanje Evropskoj uniji je proces zasnovan na zaslugama, i svaka kandidatkinja se procjenjuje na osnovu vlastitog napretka u ispunjavanju svih kriterija. Kada je riječ o Bosni i Hercegovini, zemlja treba nastaviti svoje napore kako bi poduzela sve relevantne korake navedene u preporuci Komisije iz oktobra 2022. godine, kako bi Vijeće bilo u poziciji da usvoji pregovarački okvir. Između preporuke Komisije o otvaranju pregovora iz novembra 2023. i izvještaja Komisije iz marta 2024., BiH je uspjela ostvariti konkretne rezultate. To otvara put za odluku Vijeća o otvaranju pregovora s Bosnom i Hercegovinom. Sada je Komisija u procesu pripreme pregovaračkog okvira, ali da bi se to desilo, potrebno je da BiH poduzme sve relevantne korake navedene u preporuci Komisije iz 2022. godine. Dakle, sada ohrabrujemo BiH da se vrati toj pozitivnoj dinamici – istakao je Mercier.
Dvije reforme su ključne, naglasio je on.
– Istakao bih dvije ključne reforme: usvajanje zakona o sudovima i zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću. Također smo zatražili da BiH imenuje glavnog operativnog pregovarača i pregovarački tim, jer nam je veoma važno da BiH može govoriti jednim glasom u kontekstu daljih pregovora o pristupanju EU. Također očekujemo da BiH imenuje nacionalnog IPA koordinatora i finalizira nacionalni program za usvajanje pravne stečevine (acquis) – objasnio je Mercier.
BiH je upućen još jedan poziv da dostavi svoj reformski program te da Evropska komisija, kako je naglasio Mercier ostaje dostupna za pružanje tehničke, finansijske i političke podrške BiH uz pomoć da BiH napreduje na svom evropskom putu.
