Još se nisu slegli ni odjeci posjete Milorada Dodika Izraelu, a on je već u Rusiji. Sud Bosne i Heregovine nema saznanja u kojoj fazi je njihov zahtjev za međunarodnom potjernicom upućen Interpolu, kao što na isto pitanje ne odgovaraju konkretno ni iz ove međunarodne organizacije. Policijsko-pravosudni sistem Bosne i Hercegovine trenutno nema odgovor na putovanja Milorada Dodika uprkos raspisanoj potjernici za njim unutar države. A Dodik lobira i to ozbiljnim sumama novca za spas.
Izraelski Haaretz piše kako je jedan od razloga Dodikove posjete Izraelu bio unajmljivanje advokata Marca Zella, sve s ciljem kako bi zapao za oko američkom predsjedniku Donaldu Trupmu. Za usluge Zellu namijenjeno je, navodi list, 840 hiljada dolara, a suma će i biti veeća ukoliko se izlobira ukidanje američkih sankcija. Stiže i reakcija državnih institucija.
Elmedin Konaković, ministar vanjskih poslova BiH:
“Dodik radi svoje, mi radimo svoje, dakle on ima svoje lobističke kanale, mi imamo svoje, mi smo predpotpisali i brzo će profunkcionisati i jedna lobistička kuća u SAD do koje smo došli zahvaljujući Bosancima i Hercegovcima koji tamo žive, više detalja moći ću vam dati u neko dogledno vrijeme. Dodik troši puno više novca, ima puno manje efekata jer ne može vam nikakva lobistička promovisati laž.”
Da je Milorad Dodik trenutno najveći problem Bosne i Hercegovine, Konaković govori širom svijeta. To je prenio i generalnom sekretaru OSCE-a, koji je u posjeti BiH.
Feridun H. Sinirlioğlu, generalni sekretar OSCE-a:
“Svi politički lideri, dužni su poštovati ustavni poredak, i svi koji to krše, nemaju legitimitet za te postupke. Sada je vrijeme za rukovodstvo koje jača demokratske temelje BiH i njen put u stabilnu i sigurnu budućnost.”
Riječi brojnih svjetskih funkcionera Milorada Dodika ne zaustavljaju. Podršku za antiustavne i antidejtonske poteze traži sada, očekivano i u Rusiji.
Milorad Dodik, predsjednik RS:
“Stigao sam u Moskvu, svaki moj boravak ovdje počinjen sa dolaskom na spomenik neznanom junaku, kako bi odao poštu za 28 miliona stradalih Rusa u II svjetskom ratu. Ovdje ću biti ponovo 9. maja na poziv predsjednika Ruske Federacije kako bi se obilježilo 80 godina od pobjede nad fašizmom.”
Nebojša Vukanović, kandidat za ministra sigurnosti BiH:
“Mora se vratiti nekako iz Moskve, ako misli da se vraća, on je ranije najavio odlazak u Moskvu pa ga je odložio upravo zato što nije imao garancije da može preletjeti neke zemlje NATO-a da ga ne bi prizemljili da ga ne bi možda lišili slobode. On je u jednoj vrsti prave agonije.”
Ipak odluke Interpola o raspisivanju međuanrodne potjernice još nema. Jasno je da su žalbe na zahtjev Suda Bosne i Hercegovine otišle na adresu u Lion. Srbija se prva požalila, uz tezu da je riječ o političkom progonu. Stoga se i cijeli proces odlučivanja odugovlači.
Ivica Dačić, ministar unutrašnjih poslova Srbije:
“Konačnu odluku donosi Komisija za kontrolu Interpolovih fajlova (CCF), koja se sastaje najmanje tri puta godišnje, a naredno zasjedanje zakazano je za period 7-11. 4. 2025. godine.”
S pažnjom se prati razvoj situacije, ne samo u državi, nego i drugdje. O Dodiku pišu brojni svjetski mediji, a posebno regionalni. O situaciji u BiH su se oglasili svi od Vijeća sigurnosti UN, Evropskog parlamenta, brojnih svjetskih lidera.
Davor Ivo Stier, europorlamentatac iz Hrvatske (HDZ):
“Dodik na neki način vjerovatno na početku isto i Beograd, potpuno su krivi procijenili neke signale na međunarodnom planu. Mislili su da dolazak nove administracije u Washingtonu će omogućiti realizaciju tog koncepta, tzv. srpskog sveta i da u tom kontekstu Dodik može ići dalje sa svojom secesionističkom politikom. Doživjeli su hladan tuš kada je SAD jasno poručio da osuđuje Dodikovu politiku.”
Hitna rasprava desila se i u Parlamentu Velike Britanije. Osude Dodikovih poteza, puna podrška terotorijalnom integritetu, institucijama države, ali i visokom predstavniku, poručili su Britanci.
Stephen Doughty, britanski ministar za evropska i sjevernoamerička pitanja:
“Kako ubrzava napade na državu, povećava prijetnje državnom miru i sigurnosti. Bosna i Hercegovina naravno ima institucije i mehanizme da na ovu krizu odgovori i mi podržavamo sve napore domaćih aktera da deeskaliraju situaciju i poduzmu neophodne mjere. Dodikove aktivnosti ne idu u korist ljudima u BiH pa i onima koji žive u RS. Ljudi u Bosni i Hercegovini zaslužuju lidere koji će ih povesti na put reformi a ne potpaljivati secesionističku retoriku.”
Podršku Miloradu Dodiku i drugim osumnjičenim za napad na ustavni poredak zemlje, za sada su, uprkos silnom lobiranju, javno pružili zvaničnici Srbije, Mađarske i Rusije.
