Politička trgovina sa liderom SNSD-a nije opcija, a trojka je pojedincima iz EU poslala jasnu poruku da ustupci osobi sa centralne potjernice nisu realni
Predsjednik entiteta Republika Srpska i lider SNSD-a Milorad Dodik, bjegunac pred bh. pravosudnim institucijama, dobio je jasnu poruku iz država članica EU – Njemačke i Austrije. Prošle sedmice ove dvije zemlje odlučile su poduzeti mjere protiv onih koji ugrožavaju ustavni integritet Bosne i Hercegovine. Zabranile su ulazak Dodiku, premijeru RS-a Radovanu Viškoviću i predsjedniku NSRS-a Nenadu Stevandiću. Frustraciju je Dodik demonstrirao kada je njemačka ministrica za Evropu i klimu dr. Anna Lührmann došla u posjetu Banjoj Luci. Uz prijetnju silom, koja je poznato Dodikovo oružje, naredio je da se ministrica isprati iz entiteta.
Početak sankcija
“Pred kraj mog programa u Banjoj Luci Dodik je ponovo pokazao destruktivni pristup. Njegovi su predstavnici meni i mojoj delegaciji prijetili nasiljem. To je znak slabosti”, poručila je ministrica.
A ranije su europarlamentarci u više navrata pozvali na uvođenje sankcija Dodiku. No, jednoglasnu odluku unutar EU o sankcijama teško je postići, jer Mađarska čvrsto drži Dodika za ruku. Ali, za uvođenje bilateralnih sankcija nema prepreka. Svi se slažu, sankcije Njemačke i Austrije samo su početak niza zemalja EU koje se spremaju da navedenoj trojci uvedu razne mjere zabrane, a Njemačka će, kažu, nastaviti sankcionisanje pripadnika Dodikovog režima zbog napada na ustavni poredak BiH.
U jeku političke krize koju predvodi Dodik, u posjetu Zapadnom Balkanu stigla je i potpredsjednica Evropske komisije i visoka predstavnica EU za vanjsku i sigurnosnu politiku Kaja Kallas. Danas je u našoj zemlji, a jučer je iz Podgorice poručila da neće tolerisati napade na jedinstvo i ustavni poredak države.
Dr. Armina Galijaš sa Univerziteta u Grazu ističe da su Austrija i Njemačka, kao dvije od najvažnijih država za BiH, odluku o sankcijama donijele koordinisano i zajednički.
Mislim da ih neće širiti na druge pojedince, ali pretpostavljam da će se zalagati za proširenje sankcija od drugih zemalja EU. Sa ovim su obje zemlje dale vrlo jasan znak rukovodstvu RS-a i očigledna je promjena u ponašanju, kaže dr. Galijaš.
Smatra da ostale zemlje, osim Mađarske, nemaju izrazito drugačiji stav o ovom pitanju.
Da li će Francuska isto reagovati, ne znamo, ali sigurno neće zastupati suprotne stavove. Vučićev sastanak sa Macronom neće također utjecati na stav Francuske o ovom pitanju, jer niti je Vučić toliko bitan za Francusku, niti će se on sam pretjerano zalagati za Dodika. Vučić ima dovoljno svojih problema, poručuje naša sagovornica.
U međuvremenu, stranke trojke su saopštenjem poslale “poruku pojedincima unutar tehnokratskih struktura u pojedinim EU institucijama, koji kroz takozvani prijedlog deeskalacije predlažu da se Dodik abolira od krivičnog gonjenja u zamjenu za njegovo pokajanje i povlačenje svih neustavnih zakona: u nama nemate i nećete imati partnere za to”.
EU je uz BiH
S obzirom na to da su neki analitičari u prozvanim pojedincima prepoznali Jana Koopmana, generalnog direktora Direktorata Evropske komisije za susjedstvo i pregovore o proširenju, koji je sredinom marta boravio u BiH, pa i šefa Delegacije EU u BiH ambasadora Luigia Sorecu, zatražili smo odgovor u Delegaciji iz koje nam je rečeno da je Evropska unija nedvosmisleno opredijeljena za vladavinu prava, ustavni poredak BiH i suverenitet institucija ove zemlje.
– Tijekom nedavnog posjeta BiH, glavni direktor EK-a za proširenje i istočno susjedstvo Gert-Jan Koopman jasno je osudio neprihvatljive prijetnje ustavnom poretku BiH i vladavini prava na svojim sastancima, kao i javno na svom službenom X accountu. Tvrdnje da je generalni direktor Koopman predložio kompromitiranje vladavine prava ili ustavnog poretka BiH kao načina rješavanja trenutne političke i ustavne krize u BiH potpuno su netočne, napominju u Delegaciji i podsjećaju da je Koopmanov posjet bio u okviru priprema za planirani sastanak čelnika Plana rasta Zapadnog Balkana u Skoplju 17. i 18. marta, koji je odgođen zbog tragičnog požara u Kočanima.
S obzirom na to da je BiH jedina zemlja u regiji koja EK nije predložila Reformsku agendu, vođeni su razgovori usmjereni na stanje EU puta naše zemlje.
– EU je predana pružanju potpore institucijama BiH u rješavanju trenutne ustavne i političke krize uz puno poštivanje ustavnog poretka BiH, uključujući odluke Ustavnog suda i vladavinu prava. Iskoraci na putu ka EU i reforme neophodne za napredak ostaju najbolja garancija prosperiteta i stabilnosti u Bosni i Hercegovini, stav je Delegacije EU u Sarajevu.
