Bosna i Hercegovina suočava se s najtežom političkom krizom od završetka rata 1995. godine. Predsjednik Republike Srpske (RS) Milorad Dodik posljednjih godina intenzivno provodi politiku secesije, otvoreno podrivajući institucije države i ignorišući odluke visokog predstavnika međunarodne zajednice.
Kriza je kulminirala podizanjem optužnice protiv njega zbog nepoštivanja odluka visokog predstavnika Christiana Schmidta, a sada i međunarodnom potjernicom koju je izdao Sud BiH.
Secesionistički potezi i pravne posljedice
Dodik već godinama zagovara osamostaljenje Republike Srpske i vraćanje nadležnosti koje su prema Dejtonskom sporazumu prebačene na državni nivo. U julu 2023. godine Narodna skupština RS usvojila je zakone kojima se odbacuje primjena odluka Ustavnog suda BiH i visokog predstavnika u ovom entitetu.
Ovim potezima Dodik je de facto negirao autoritet međunarodne zajednice i pravosudnih institucija BiH, što je rezultiralo podizanjem optužnice protiv njega u oktobru iste godine.
Sud BiH optužio ga je za nepoštivanje odluka visokog predstavnika i podrivanje ustavnog poretka države. U februaru 2024. godine izdat je nalog za njegovo hapšenje, nakon što je nekoliko puta ignorisao sudske pozive. Početkom marta, Sud BiH je zatražio raspisivanje međunarodne potjernice za Dodikom, što je dodatno pojačalo političke tenzije u zemlji.
Međunarodni aspekt: Reakcije i implikacije
Dodikova secesionistička retorika i otvoreno prkošenje međunarodnim institucijama izazvale su oštre reakcije zapadnih zemalja. Sjedinjene Američke Države i Velika Britanija već su mu ranije uvele sankcije zbog podrivanja Dejtonskog sporazuma i korupcije. Evropska unija je također u nekoliko navrata upozorila da će Dodikove aktivnosti imati ozbiljne posljedice po RS, uključujući moguće ekonomske sankcije.
Međunarodni mediji poput The Guardian, Reutersa i Deutsche Wellea redovno izvještavaju o političkoj krizi u BiH, naglašavajući da Dodik koristi nacionalističku retoriku kako bi osigurao političku podršku unutar RS-a, ali i zaštitio vlastite poslovne interese. Foreign Policy je istakao da je Dodik „najveći destabilizirajući faktor na Balkanu“, dok je The New York Times upozorio da njegov secesionizam može izazvati lančanu reakciju u regiji.
Dodikovo izbjegavanje hapšenja: Putovanja i politička zaštita
Iako je protiv njega izdata međunarodna potjernica od strane Suda BiH, Dodik je i dalje u mogućnosti da putuje van BiH bez posljedica jer se čeka potvrda optužnice iz Lyona i centra Interpola. Njegove nedavne posjete Srbiji i Izraelu izazvale su kontroverze.
Boravak u Izraelu iskoristio je da optuži „muslimane iz Sarajeva“ da ga progone zbog podrške Izraelu, iznoseći tvrdnje da je pravosuđe BiH pod političkom kontrolom bošnjačkih lidera.
Njegova mogućnost da putuje uprkos centralnoj potjernici u BiH otvara pitanje koliko su državne isnstitucije i međunarodna zajednica zaista spremne da sprovede pravne mjere protiv političara poput njega. Srbija, na primjer, odbija da postupi po nalogu Suda BiH rekvaši kako je Dodik njihov državljanin i da će mu pružiti zaštitu.
Šta dalje? Scenariji razvoja situacije
Politička napetost u BiH raste, a moguća eskalacija situacije zavisi od više faktora:
Reakcije međunarodne zajednice: Ako EU uvede ozbiljne ekonomske sankcije RS-u, to bi moglo imati ozbiljne posljedice na ekonomiju entiteta i izazvati pritisak unutar Dodikovog političkog kruga.
Potezi vlasti BiH: Ako državno pravosuđe ne uspije sprovesti nalog za hapšenje, to će dodatno potkopati vladavinu prava i legitimitet institucija.
Dodikova dalja strategija: On bi mogao nastaviti eskalirati retoriku kako bi osigurao podršku svojih birača, ali i tražiti zaštitu od drugih autoritarnih režima.
Jedno je sigurno – Bosna i Hercegovina ulazi u neizvjesno političko razdoblje, a odluka međunarodne zajednice o sankcijama i sudskim procesima protiv Dodika mogla bi biti presudna za stabilnost zemlje i regije.
