Bilo bi interesantno napraviti spisak ljudi koji su bili potisnuti od 50-ih godina prošlog vijeka, kada su se na scenu vratili muslimani, koji su bili u ustašama i saradnici fašista, kaže Dodik
Protiv Republike Srpske vodi se organizovana hibridna akcija sa ciljem da se ona politički i institucionalno obezglavi. Sve što rade ide u pravcu toga da RS ostave bez političkog vođstva i tako omoguće njeno slabljenje i centralizaciju BiH, kaže predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik. U opširnom intervjuu za beogradsku Politiku ponovio je mnoge stare neistine, ali iznio i niz lažnih optužbi na račun Bošnjaka, odnosno kako on naziva ovaj narod “muslimana” u BiH. Pri tome se ne libi da i dalje prkosu svima.
On naglašava da je pravosudni progon protiv njega, kao i premijera i predsjednika Skupštine RS samo jedan od instrumenata tog šireg plana
Vidjeli su da narod stoji uz svoju republiku, da ne mogu da nas slome, pa to sada pokušavaju preko pravosuđa koje je u funkciji bošnjačke politike.
Državna imovina
Dodik je za Politiku rekao da je pravosudni progon protiv njega samo površina, dok je suština kršenje čitave osnove jednog društva.
– Stranac je donio odluku da je krivično djelo ako ga ne slušamo. A s druge strane, moj primarni zadatak je da ne dozvolim da neko potcenjuje moj narod i republiku. Mislite li da je meni bilo dosadno, pa sam se usprotivio nametanjima i zbog toga doživio ovaj progon?
Kaže da su Bošnjaci „spremno i podlo” prihvatili Schmidtovu odluku kako bi se obračunali sa Srbima u uvjerenju da će na taj način da eliminišu svaki otpor u budućnosti.
– Onda su planirali donijeti odluku da je imovina nadležnost BiH i tome niko više ne bi imao volju ili smjelosti da se usprotivi. Naivno je misliti da je to sve slučajno.
Dodik ističe da su nastojanja za preknjižavanje imovine počela prije više od godinu dana, ali su vidjeli da je narod u RS-u spreman da se homogenizuje u odbranu.
– Ozbiljno su shvatili naša upozorenja da ćemo proglasiti nezavisnost ako nam dirnu imovinu. Pa su onda odlučili da najprije sruše najveće političke i moralne autoritete, a onda da nastave dalje, rekao je Dodik.
A stvarnost u BiH, kaže, niko od njih ne želi da vidi.
– Sa dvije strane entitetske granice odvija se potpuno zaseban život. Minulih trideset godina otišlo je u bezdan koji nikome nije ništa donio. A da smo živjeli jedni pokraj drugih, bez zidova, vratilo bi se i povjerenje. A pogledajte gdje smo sada.
Na pitanje da li zna kada će u Sarajevo doći novi ambasador SAD, kaže da bi bilo najbolje da se ta ambasada ukine, a ako se to zaista i desi, bilo bi, kaže, dobro da RS taj objekat kupi za svoju ambasadu.
– Vjerujem da RS zaslužuje nezavisnost, a narod ovdje veoma dobro razumije šta se može, a šta ne. Ona mora da bude ostvarena isključivo političkim putem, nikakvim revolucijama.
Lista prijateljskih zemalja RS se širi, ali nezavisnost pa ni „izvorni Dejton”, ipak, za mnoge nisu prijatne teme…
Ako u BiH nije moglo normalno da se živi u prethodnih trideset godina, zašto bi bilo opravdanja da to potraje još petnaestak godina. Umesto da smetamo jedni drugima, zašto svoje razlike ne bismo riješili tako da se raziđemo na miran način. Dejtonski sporazum je riješio pitanje podjele BiH tako što je postavio granice između entiteta. Možda su neki nezadovoljni time, ali i mi mislimo da smo dobili manje nego što nam pripada. Međutim, imamo granicu i ona je garancija da ovdje neće biti rata. Amerikanci su tada bili dovoljno pametni i potvrdili su granicu između entiteta. Ta granica, osim podjele, određuje da se sa njene dvije strane odvija potpuno zaseban život. Naravno, granica može da bude čvrsta i meka, a vidjećemo kako će ona izgledati. Izvjesno je da će ona jednog dana postati međunarodna linija. Hrvati, Bošnjaci i Srbi uvijek tačno znaju sa koje strane granice se nalazi. Pitanje je samo da li ćemo imati granične prelaze ili nećemo. Upravo ta granica određuje sve – pitanje katastra, školstva, vrijednosti, načina života, ingerencija, izbora…
RS i FBiH su se našle u konfuznoj situaciji nakon što je Schmidt nametnuo zakon po kom ste presuđeni, a Skupština RS donijela zakone o zabrani rada pravosuđa i bezbjednosnih agencija BiH, koje je potom privremeno suspendovao Ustavni sud BiH, čije odluke se, pak, ne sprovode u RS-u. Šta vidite kao mogući izlaz iz ove situacije?
– Izlaz je u tome da mi ne prihvatamo vanustavno stanje. Krnji Ustavni sud nema pravnu moć da nešto zabrani, jer nije u kapacitetu predviđenom Ustavom. Prema Ustavu, sudija može da sjedi u tom sudu do 70. godine, ali sada imamo primjere poput Seade Palavrić, koja je istaknuti kadar SDA. Kako neko može da postupa ustavno, ako djeluje na antiustavnoj osnovi? Također, pri izboru stranih sudija u ovaj sud nije bilo konsultovanja Predsjedništva BiH, što je ustavna obaveza. Povrh svega, nedostaju dvojica sudija iz Republike Srpske. O kakvom Ustavnom sudu mi ovde govorimo?
Predsjednik Skupštine RS Nenad Stevandić predlaže arbitražu i nudi da RS povuče svoje zakone ako Schmidt poništi svoje odredbe.
– Treba razgovarati o svemu, ali to je posao za pravnike. Moja uloga su politički procesi. Kao predsjednik RS-a, moj zadatak je da odražavam jedinstvo i predstavljam njene interese. Stevandić je veoma aktivan i agilan u borbi za našu poziciju i poštujem sve što on radi. Dejtonski sporazum je međunarodni ugovor i svaki takav ugovor može da uđe u neki spor, što se ovdje već odavno desilo. Pristojno je vidjeti šta o tome misle neka autoritarna mjesta. Nisam siguran da su te daleke destinacije spremne da se upuste u to, ali smatram da je ideja vrijedna pažnje.
Izvjesno je da mnoge stvari u BiH zahtevaju uređivanje…
Situacija u BiH je, nažalost, nakaradna. Zbog toga smo i natjerani da branimo našu ustavnu poziciju. U Ustavu BiH nigdje ne piše da postoji pravosuđe, SIPA, VSTS, Sud BiH ili Tužilaštvo BiH. Zato je bilo logično zabraniti djelovanje vanustavnih institucija u RS. Ali sada, te vanustavne institucije proganjaju ustavne institucije, poput predsjednika republike, Skupštine RS i premijera, dakle, cijelu Srpsku.
