Očigledno je Čoviću zasmetalo to što Komšić ubjedljivo pobjeđuje u utrci za člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda pa je krenuo u ovu kampanju
Video sa jednog političkog skupa HDZ-a je pred kraj godine procurio u bh. javnost. Glavni akter na tom snimku je Željana Zovko, europarlamentarka koja je je svoj diplomatski put gradila preko grbače BiH. Naravno, u svemu tome joj je pomogao i predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović.
– Zahvaljujući onome što je učinio (op. a. Andrej Plenković) za nas, Vijeće ministara je ostvareno, ali mi i dalje imamo još jedan veliki cilj. Što je sljedeće, predsjedniče Plenkoviću, što nam trebate isporučiti? Predsjedništvo u Bosni i Hercegovini – rekla je tada Zovko.
Iako se ona nakon objavljivanja ovog videa „vadila“ na to kako je video nastao mnogo ranije, to ne pije vode. Upravo ova izjava nije nikakvo iznenađenje s obzirom da je Zovko i ranije davala iste ili slične izjave.
Takva politika predstavljanja hrvatskog naroda u BiH je besmislena i nema nikakvog uporišta. Jedino oni Čovićevi pijuni i prijatelji iz Hrvatske, ali i dijela tkz. međunarodne zajednice, im daju podršku u ovom političkom projektu.
Ako je vjerovati Zovko, Plenković je učinio „čudo neviđeno“ i Hrvatima odnosno HDZ-u isporučio glavnu političku poziciju u susjednoj BiH. Za istu onu BiH za koju i sam Plenković kaže da poštuje njen teritorijalni integritet i suverenite.
Ovo konstantno uplitanje u unutrašnja pitanja BiH od njenih susjeda, u ovom slučaju Hrvatske, samo usporava put BiH ka prosperitetu i njenoj EU budućnosti. Zbog toga se omča tog legitimnog predstavljanja treba konačno skinuti sa grbače bh. građana.
‘Majorizacija’ Hrvata u BiH
Glavni i odgovorni zagovornik majorizacije Hrvata u BiH je čelnik HDZ-a Dragan Čović. Međutim, u toj svojoj kampanji zagovaranja majorizacije i legitimnog predstavljanja Hrvata u BiH se vješto krije iza Hrvatskog narodnog sabora (HNS) u kojem učestvuju skoro sve političke stranke sa hrvatskim predznakom.
Ova kampanja koju provodi Čović je intenzivirana nakon što je lično on izgubio u utrci za člana Predsjedništva BiH od Željka Komšića. Zbog toga se na izborima kada se kandiduje Komšić gurne neko drugi kako Čović ne bi izgubio političku utrku.
Očigledno je Čoviću zasmetalo to što Komšić ubjedljivo pobjeđuje u utrci za člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda pa je krenuo u ovu kampanju. Međutim, da li su Hrvati zaista majorizirani onako kako to Čović i kompanija predstavljaju?
U posljednjih godinu dana Vijeće ministara je imenovalo 28 direktora i generalnih sekretara državnih institucija. Od toga je imenovano šest Bošnjaka, 12 Srba i 10 Hrvata. Na osnovu ovih imenovanja Bošnjacima je pripalo 8 pozicija manje od broja koji im pripada po Ustavu i zakonima Bosne i Hercegovine. Srbima je pripalo više pozicija 3,4 a Hrvatima više pozicija 5,7.
Situacija ni na drugim imenovanjima nije ništa bolja barem što se Bošnjaka tiče. Od 13 pozicija zamjenika direktora po četiri pozicije su pripale Bošnjacima i Hrvatima te 5 Srbima. Prema ovim podacima Bošnjacima je pripalo 38.7 posto pozicija manje od broja koji im pripada po Ustavu i Zakonima Bosne i Hercegovine. Srbima je pripalo više pozicija za 25 posto a Hrvatima više za čak 99 posto. Valjda je to ta majorizacija i neravnopravnot o kojoj se govori.
Da je ta majorizacija „upotpunjena“ govore i podaci o zaposlenima iz Uprave za indirektno oporezivanje. Prema brojkama zaposlenih iz ove institucije Bošnjaka ima manje za 207, Hrvata više za 132.3 i Srba više za 146.2. Procentualno, Hrvata je zaposleno više za skoro 40%, Srba 22% dok su Bošnjaci u deficitu za skoro 20%.
Na ovo treba dodati i podatke sa posljednjeg popisa održanog 2013. prema kojem u BiH živi 50.11% Bošnjaka, 15.43% Hrvata i 30,78%. Srba. Upravo prema ovom popisu bi trebao da bude sastav državnih agencija te rukovodilaca ovih agencija.
Zašto Bošnjaci trebaju legitimno predstavljanje?
Kada je prije pet godina predsjednik SDA Bakir Izetbegović potpisao Mostarski sporazum sa Čovićem kako bi se održali izbori u Mostaru, lider HDZ-a je rekao kako su potpisali legitimno predstavljanje. Izetbegović je to potvrdio samo što je njegovo tumačenje u potpunosti drugačije od Draganovog.
Prema Izetbegovićevim riječima taj sporazum je ono za šta se bore bosanaske snage u BiH, a to je ravnopravnost svih građana u BiH. Naravno ovaj krajnji cilj je nešto što se neće sigurno ostvariti u dogledno vrijeme.
U tim koracima do ostvarivanja ovoga konačnog cilja trebalo bi još jednu stepenicu preskočiti. A to je legitimno predstavljanje Bošnjaka. Prema ovim podacima iznesenim ranije, vidi se kako su Bošnjaci znatno manje zastupljeni od ostalih naroda u institucijama BiH što ovaj najmnogobrojniji narod čini potčinjenima.
Politička elita koja je dio ove bošnjačke reprezentacije bi trebala da postavi tu crvenu liniju i ne dozvoli da se bilo šta usvaja i radi dok se ne dostigne legitimno predstavljanje Bošnjaka.
S obzirom na to da je do sada praksa pokazala kako popuštanje u politikama da se očuva BiH nema rezultata očito je da treba zauzeti jasniji, čvršći i ako hoćete radikalniji stav koji bi pokazao kako imamo plan i program koji želimo ostvariti.
Politički predstavnici preostala dva naroda, Srbi i Hrvati, jasno i nedvosmisleno artikuliraju svoje politike koje provode, Bošnjaci se ustručavaju da pokažu zube. Samo ovakvim stavovima i ponašanjem ćemo dobiti poštovanje kako od domaćih tako i od međunarodnih aktera.
Zbog toga, neka političari bošnjačkog naroda zasuču rukave i krenu u borbu za državu ali i za legitimno predstavljanje Bošnjaka kako ne bi preskakali korake ka konačnom cilju. Državi jednakopravnih građana kao što je to u svakoj normalnoj demokratiji na svijetu.
