Zašto je Cvijanović promijenila retoriku o NATO-u?
“Teško je reći da li se ovdje radi o nečemu što je fundamentalna promjena ili se radi o jednom promjenljivom momentu ili procjeni Dodika da je sada pravi momenat da se prije inauguracije novog američkog predsjednika pošalju pozitivni signali, ali da se ne stavlja RS i on naravno. Vidjeli ste po toj lepezi sankcija da se sankcionišu osobe bliske Dodiku i onim komercijalnim interesima koji su vezani oko njega”, rekao je Huskić.
Nove američke sankcije
Američko ministarstvo finansija i trezora objavilo je nove sankcije zvaničnicima iz Republike Srpske, i na listu sankcionisanih uvrstilo Stašu Košarca, te Mirka Dobrića, Aleksandra Dobrića i Vlatka Vukotića.
Za Huskića, ove sankcije daju rezultate.
“Definitivno je ovo postalo vrlo efektivno i definitivno vrlo boli jer se traže razni načini da se osigura, da se opet ima kontrola u onim resursima ili izvlačenjem javnih resursa koja se dešavala u sistematskom smislu. Ako pogledate ljude koji su ključno sankcionisani ide se na Dodika i njegovu porodicu”, objasnio je.
BiH i EU
Kako navodi Huskić “dok BiH stoji na EU putu građani odlaze u EU” pa bi evropski put BiH, ali i NATO put trebao biti prioritetan.
“BiH je u užasno lošoj situaciji koja iziskuje da se brže i dinamičnije krene ka EU”, rekao je on i dodao:
“Ne smijemo se poigravati sa onim što se odnosi na ispunjavanje uslova u smislu približavanja i snažnijeg vezivanja BiH i sa EU i NATO-om.”
Budućnost EU i integracija Zapadnog Balkana
Huskić nije baš siguran da će Crna Gora 2028. godine biti 28. članica EU jer, navodi, EU mora doživjeti transformaciju.
“Jasno da se EU mora preustrojiti na drugačiji način jer su bitno promijenjene geopolitičke okolnosti. EU se često nalazi u tjesnacu između SAD i ostatka svijeta”, istakao je.