Ambasador SAD-a u Bosni i Hercegovini Michael Murpy stigao je na sastanak u Parlament FBiH na koji je pozvao sve predstavnike političkih stranaka, osim HDZ-a kako bi razgovarali o Južnoj interkonekciji.
Sastanku prisustvuju svi članovi kolegija Parlamenta FBiH.
Južna interkonekcija je dio Jadransko-jonskog plinovoda kojim bi se iz Azerbejdžana dopremao plin za balkanske države. Izgradnjom ovog plinovoda bila bi smanjena ovisnost o ruskom plinu.
Prema zvaničnim dokumentima institucija EU, cilj ovog plinovoda, koji bi prolazio kroz Hrvatsku, Crnu Goru, BiH i Albaniju je obezbjeđivanje novog transportnog pravca snabdijevanja prirodnim gasom iz Azerbejdžana. BH krak bi išao preko Posušja, Mostara do Novog Travnika. Nosilac ovog projekta je BH Gas. Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) odobrila je 101 milion eura za realizaciju ovog projekta, dok je USAID također odobrio 500 hiljada dolara za izradu projektne dokumentacije.
Prijedlog zakona o južnoj interkoneciji bio je usvojen u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH u decembru 2021. godine, ali je HDZ više od godinu blokirao razmatranje ovog dokumenta na Domu naroda FBiH tražeći da “BH gas” ne bude nositelj investicije projekta ovog gasovoda.
HDZ traži da se ova kompanija, kao jedina federalna kompanija zadužena za transport gasa, izbaci iz zakona. HDZ-ovi delegati su, stoga, predložili osnivanje novog preduzeća koje bi osnovali Zapadnohercegovački, Kanton 10 i Srednjobosanski kanton. U junu 2022. godine, delegati HDZ-a u Domu naroda FBiH dostavili su amandmane na Zakon o gasovodu “Južna interkonekcija Bosna i Hercegovina i Hrvatska”.
Pod pritiskom HDZ-a Vlada Federacije BiH je u maju 2023. godine donijela odluku da iz parlamentarne procedure povuče Prijedlog zakona o gasovodu “Južna interkonekcija Bosna i Hercegovina i Republika Hrvatska”.
HDZ insistira da njihovi kadrovi ili njihova preduzeća upravljaju ovim gasovodom. Vlada je razmatrala mogućnost da HDZ-u prepousti poziciju direktora BH Gasa, uz uslov da se u Mostaru osnuje ispostava BH Gasa koja bi se direktno bavila upravljanjem gasovodom.
U januaru ove godine američki državni sekretar Antony Blinken zatražio je od šefova diplomatije Hrvatske i BiH Gordana Grlića Radmana i Elmedina Konakovića da izvrše pritisak na Čovića da prestane sa opstrukcijama gradnje južne plinske interkonekcije. Protiv Čovićevog prijedloga, a za jedinstvenu firmu sa sjedištem u Sarajevu koja će servisirati Južnu interkonekciju, izjasnili su se i visoki dužnosnik State Departmanta James O’Brien.
Sve te pritiske predsjednik HDZ-a je izdržao, a u konačnici je dobio podršku i hrvatskog premijera Andreja Plenkovića.
“Hrvatska podržava stav Dragana Čovića o potrebi uvažavanja interesa hrvatskog naroda u BiH”, kazao je ranije Plenković.
