Predsjednik Stranke demokratske akcije (SDA) Bakir Izetbegović govorio je za Klix.ba o aktuelnim dešavanjima u Bosni i Hercegovini (BiH) i regionu, ali i kadrovima unutar stranke na čijem je čelu.
Kraj godine dočekujemo s novim tenzijama u entitetu Rs. Narodna skupština Rs pokušava spasiti predsjednika ovog entiteta Milorada Dodika, usvojili su niz spornih zaključaka, kakav je Vaš komentar na tu sjednicu?
Nije to samo pokušaj spašavanja Dodika i njegovo pozicioniranje iznad zakona i vladavine prava, jer Dodik je u posljednjih deset godina izvršio niz protivustavnih i protivzakonitih radnji, a nije odgovarao za to. Ovo je najkonkretniji udar na Dejtonski mirovni sporazum, na ustavnopravno uređenje, na zakonodavne i pravosudne institucije, na OHR, na evropski put BiH.
Političke igre Rs-a
Šta suštinski znače zaključci NSRs-a obojeni kontradiktornim stavovima: Pažljivi ples po žici
Ovo je pokušaj nametanja volje NSRs-a institucijama koje su joj nadređene, uz nedemokratsko disciplinovanje poslanika u PSBiH i prijetnje građanima u entitetu Rs.
Godinu koja je na izmaku obilježilo je niz krupnih političkih događaja, a situacija je bila posebno napeta polovinom godine kada je UN usvojio Rezoluciju o genocidu u Srebrenici. Na taj potez su Srbija i entitet Rs odgovorili organizovanjem “svesrpskog sabora”. Koliko je deklaracija koja je usvojena na “svesrpskom saboru” opasna po BiH, ali i region? Smatrate li da su i posljednji zaključci NSRs-a dio realizacije “Svesrpskog sabora”?
Naravno da jesu, sve je to povezano. A značaj usvojene Rezolucije UN se može procijeniti po očajničkoj borbi vlasti u Srbiji i Rs-u da zaustave njeno usvajanje. Rezolucija ponovo, na globalnom nivou, podsjeća na agresiju, etničko čišćenje, zlo i genocid koji je počinio velikosrpski nacionalizam u BiH. Kada nisu uspjeli da zaustave Rezoluciju, krenuli su u kontranapad, objelodanili su, i na papir stavili sve ono o čemu se decenijama dogovoraju iza zatvorenih vrata. A to su planovi za stvaranje “još jedne Srbije” na teritoriji BiH, u prvo vrijeme na kulturološkom i identitetskom nivou, kroz srpsku dominaciju i održavanje aparthejda, zatim kroz institucionalno i infrastrukturno povezivanje sa Srbijom, i na kraju, ako se za to stvore uslovi, kroz teritorijalno odvajanje od BiH.
Danas u Beogradu
Ovo je tekst deklaracije usvojene na “svesrpskom saboru”, sastoji se od 49 zaključaka
Jednom rječju, radi se o nastavku agresije i pokušaju ostvarivanja ratnih ciljeva političkim sredstvima. Deklaracija je, naravno, opasna jer smo se uvjerili da se predvodnici velikosrpskih politika ne libe da pokušaju nasilnim sredstvima ostvariti svoje ciljeve. Ostvarili su potpunu dominaciju nad drugima u Rs-u, obespravili ih, imaju sve poluge vlasti u BiH, zaustavljaju njen napredak i stabilizaciju, ali uporno tvrde da su oni ugroženi i obespravljeni. A kada srpski nacionalisti tvrde da su ugroženi vjerovatno će drugi biti ugroženi od njih, a može biti ugrožen i mir.
S obzirom na geopolitičke okolnosti, situaciju u regiji, otvoreno miješanje Srbije i Hrvatske u unutrašnja pitanja BiH, kako će se prema vašem mišljenju odvijati situacija u narednoj godini? Čeka li nas smirivanje tenzija ili možda još dublja kriza?
Prije svega, ne mislim da se odnos Hrvatske i Srbije prema BiH, kao i politike hrvatskih i srpskih stranaka u BiH mogu izjednačiti. Hrvatska strana u BiH, potpomognuta rukovodstvom u Hrvatskoj, želi očuvati nesrazmjerno veliki udio u vlasti i u procesima odlučivanja, ali nema ozbiljne separatističke namjere. U tom pokušaju ulazi u savezništva sa srpskim strankama kako bi izvršila pritisak na probosanske stranke i zadržala pozicije i privilegovan položaj. A smirivanje ili pojačavanje krize će zavisiti od razvoja događaja u svijetu, prije svega od smjera u kom će ići rat u Ukrajini, i od smjera u kom će ići politike SAD-a pod vodstvom novoizabranog predsjednika Donalda Trumpa. Vjerovatno neće doći do dramatičnih promjena ni u jednom od ova dva bitna pitanja. Zapad neće dopustiti slom Ukrajine, zemlje članice
NATO saveza neće dopustiti slabljenje ovog sigurnosnog kišobrana, jer bi to bilo preopasno za njih.
Često ste komentirali politiku Srbije i Hrvatske prema BiH. Kako biste se vi postavili da ste u poziciji vlasti?
Živimo sa Srbima i Hrvatima, graničimo sa Hrvatskom i Srbijom i moramo ulagati trud u popravak odnosa. Ali taj popravak odnosa se neće postići popuštanjem i servilnošću kako su to pokušali predstavnici Trojke. Ja sam u dva navrata na press konferencijama organizovanim u sklopu zvaničnih posjeta Srbiji članova Predsjedništva BiH kazao neke istine koje se nisu svidjele domaćinu, ali ne mislim da je to pogoršalo komunikaciju, odnose ili poziciju BiH, naprotiv. Slično je bilo i sa Zagrebom, odnosima sa Plenkovićem. Konaković je u Zagrebu na upit novinara “da li je Hrvatska izvršila agresiju na BiH” kukavički izbjegao odgovor, zatim je galantno predao HDZ-u niz pozicija koje su pripadale Bošnjacima, advokatisao za Dodika u Briselu, trčao mu na noge u Bakince, ali se unatoč tome odnos sa hrvatskom, a naročito srpskom stranom pogoršava. Sa Srbijom ga i nema, a neće ga biti ni sa Dodikom koliko vidim. Mislim da bi čvrst stav od samog početka, zasnovan na istini i principima, uz jasno postavljene linije, donio bolji rezultat.
Na udaru iz entiteta Rs-a je posebno Ustavni sud BiH. Odbrana Ustavnog suda se često naziva crvenom linijom ispod koje se ne ide. Ima li jedinstva u probosanskom bloku da se Ustavni sud BiH sačuva?
Na udaru je sve što je u svojim novim zaključcima usvojila NSRs. Ali prvi prioritet režima koji predvodi Dodik je uklanjanje dviju prepreka koje stoje na putu ostvarenja secesionističkih planova, a to su Ustavni sud i OHR. Drugi prioritet je preuzimanje državne imovine na teritoriju Rs-a, slabljenje i razvlašćivanje sigurnosnih agencija i pravosudnih institucija na državnom nivou, stavljanje tog sistema pod kontrolu entiteta. Mislim da će ipak biti pameti i jedinstva u probosanskom bloku kako bi se sve
navedeno sačuvalo, da je vrijeme naivnosti Trojke, prave ili fingirane, prošlost. Kažem fingirane, jer ne vjerujem da je Nermin Nikšić ikad zaista pomislio da je pitanje državne imovine pitanje “tamo neke njive”, a ni Konaković da je proslava 9. januara “trivijalna stvar”. Takve izjave i takav odnos su im trebali u tom trenutku, donijele su im podršku SNSD-a i HDZ-a, vlast, ali im u budućnosti mogu donijeti samo problem.
Mnogo tenzija je izazvalo usvajanje Zakona o Južnoj interkonekciji u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH, a koji je usvojen uz pritisak SAD-a i njihov sukob s liderom HDZ-a Draganom Čovićem. HDZ istrajava na tome da “Hrvati moraju kontrolirati plinovod”, kako će se na kraju ovaj problem razriješiti?
Koliko vidim, Čović će se zadovoljiti sa djelomičnom kontrolom nad izgradnjom i funkcionisanjem plinovoda Južna interkonekcija, u sklopu postojećeg BH Gasa. Raniji cilj je bila puna kontrola kroz formiranje novog subjekta, mimo BH Gasa, pod punom kontrolom HDZ, i na taj način kompletiranja neovisnog energetsko/komunikacijskog sistema elektroprivreda-telekom-plinska interkonekcija na području kantona s hrvatskom većinom.
Hoće li se aktuelne koalicije u državi i FBiH održati do 2026. godine. Da li ste o ovom pitanju razgovarali s Dodikom ili Čovićem?
Nemam kontakt sa Čovićem i Dodikom, i ne vjerujem da će se koalicije mijenjati. Ali će, ako ne bude odlučne akcije predstavnika međunarodne zajednice, sve ući u zastoj i blokadu.
S obzirom na to da ste ste obnašali funkciju člana Predsjedništva BiH, kako ocjenjujete rad Denisa Bećirovića?
Prepustit ću te ocjene javnosti i glasačima, moja ocjena bi bila pristrasna.
Mnogi zvaničnici iz SDA stranke predviđaju da će naredni opći izbori donijeti veliku pobjedu SDA-u. Zašto smatrate da će birači ponovo vama dati povjerenje? Čime mislite da se pokazali promjenu?
Izbori održani prije par mjeseci nam daju za pravo, rast podrške SDA-u je bio preko svakog očekivanja, kao da smo novoosnovana stranka, sa potpuno novim idejama, vizijama, kadrovima. SDA se jeste podmladila, u izvjesnoj mjeri i očistila, ali politike su manje-više iste već 34 godine. Dakle, nije tajna toliko u “promjeni SDA”, koliko u neuspjehu Trojke. Olako su obećavali, kritikovali, prijetili, pakovali sudske procese, a zatim popuštali, petljali, potrošili i upropastili sve što im mi domaćinski ostavili, pokazujući iz dana u dan krajnju nesposobnost i nedostatak empatije i odgovornosti prema narodu koji sve teže živi. Komad pruge koji je mjesecima visio nad Jablanicom je vizuelni simbol po kom ćemo pamtiti Trojku.
Često su vam zamjerali kadrovsku politiku unutar stranke. Kakvu poruku mislite da SDA šalje građanima, kada je na stranačkim organima prisutan čovjek koji je predmet pravosuđa poput gospodina Ibre Berila? Da li smatrate da je to prihvatljivo
Niko nije kriv dok se to na sudu ne dokaže. I niko neće biti amnestiran ako se to istinski i dokaže. Neću nikoga štititi samo zato što je kadar SDA. Fadila Novalića sam smatrao nevinim od prvog dana afere, nisam mogao da šutim na očigledno pakovanje sudskog procesa.
A zatim su takvo mišljenje potvrdila i dvojica cijenjenih sudija – Branko Perić i Mirsad Ćeman, pa je i u cjelokupnoj javnosti nastao pravi obrat, jer sve više ljudi smatra da je Novalić nepravedno presuđen. Za neke od optuženih kadrova SDA nemam takvo uvjerenje. I oni će, uz zakonsku, snositi i političku odgovornost i sankcije ukoliko se utvrdi da su umjesto za narod radili za sebe. Uvjerićete se u to.
Početak nove godine će donijeti borbu za poziciju gradonačelnika Sarajeva. Zbog čega SDA, ukoliko bude u poziciji da njen kandidat bude izabran, insistira na Faruku Kapidžiću
Kapidžić je častan, hrabar i stručan kadar SDA. Branit će interes Sarajlija suprotstavljajući se pohlepama interesnih grupa. Sarajevo je prenapučena kotlina, ostat ćemo bez čistog zraka, čiste vode, napravit ćemo saobraćajni kolaps ako se ne stvori kritična masa stručnih i odlučnih koji će se tome suprotstaviti. Kapidžić je renomirani arhitekt, vjerovatno mu nije trebala politika i sve što ona donosi. Ali sarajevskoj politici trebaju ljudi poput njega, ljudi s kičmom.
