Predsjednik Glavnog vijeća Hrvatskog narodnog sabora (HNS) Bosne i Hercegovine Božo Ljubić za N1 je govorio o brojnim aktuelnim temama u našoj državi. Dotakao se i nedavnog izvještavanja Hrvatske radiotelevizije (HRT), tačnije, javnog servisa u susjednoj Hrvatskoj, na kojem su prilikom izvještavanja hrvatski narod u BiH nazvali manjinom. Ljubić je stava da je to zlonamjerno i da HRT treba raditi na kompetenciji novinara i urednika.
Mnogo reakcija izazvala je izjava predsjednika Sabora Republike Hrvatske Gordana Jandrokovića, prema kojoj bez tri naroda nema ni konstitutivnosti Bosne i Hercegovine. Službenu notu Zagrebu uputio je i ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković. Reagovao je i HNS. Svako malo podgrijavaju se tenzije na relaciji Hrvatska – BiH. Iz vašeg ugla, šta je razlog tome?
Ne znam uopće čemu ovako negativne reakcije iz Sarajeva na izjavu predsjednika Hrvatskog sabora. Naime, predsjednik Jandroković se na jedan afirmativni način očitovao o temeljnom načelu Ustava BiH, konstitutivnosti, odnosno, državotvornosti tri naroda kao zaloga i garanta stabilnosti i održivosti BiH. Prema tome, mislim da tu ne bi trebalo biti ništa neprihvatljivo ovdje za BiH. Ustavni sud BiH je u svoje dvije odluke temeljem moje i apelacije Alije Izetbegovića ustvrdio da je konstitutivnost temeljno načelo Ustava BiH kojem se, da tako kažem, trebaju povinovati svi zakoni u BiH. S druge strane, treba znati da je Ustav BiH jedan od Aneksa Dejtonskog mirovnog sporazuma koji su, uz BiH, potpisale i Hrvatska i Srbija. Tim sporazumom su se BiH, Hrvatska i Srbija sporazumjele da su Bošnjaci, Hrvati i Srbi konstitutivni, odnosno, državotvorni narodi BiH i svako relativiziranje ovog načela ustava od bilo koga u ili van BiH, posebno ako se to relativiziranje odvija na štetu hrvatskog naroda, država koja ga je potpisala Hrvatska je ne samo slobodna već i obavezna reagovati. Prema tome, ja u tome ne vidim ništa sporno tim više što je konstitutivnost tri naroda zalog stabilnosti BiH i njene održivosti. To je moje mišljenje.
Postavlja se pitanje, može li BiH, sa uređenjem kakvo je danas – u Evropsku uniju?
S ovim nivoom funkcionalnosti BiH zasigurno ne može biti kompetitivan partner u EU. Međutim, bilo kakva promjena Ustava u BiH mora biti izraz legitimno izražene političke volje legitimnih predstavnika tri konstitutivna naroda. Bez toga nema promjene ni zareza u Ustavu BiH. Nije problem BiH konstitutivnost već negiranje konstitutivnosti, a mi se skoro svakodnevno susrećemo s tim, posebno od određenih političkih snaga u bosanskom Sarajevu.
Ambasador SAD-a u Bosni i Hercegovini Michael Murpy jučer je prisustvovao sastanku u Parlamentu FBiH na koji je pozvao sve predstavnike političkih stranaka iz FBiH kako bi razgovarali o Južnoj interkonekciji. Zašto na ovom sastanku nije bilo predstavnika stranaka članica HNS-a, koje imaju zastupnike u federalnom parlamentu?
Ja imam informaciju da nisu bili pozvani predstavnici HDZ-a BiH, a da li su neke druge stranke članice HNS-a učestvovale ja stvarno to ne znam. Međutim, ne mislim da je u ovom momentu to nešto suviše bitno. Želim reći da su hrvatski strateški interesi u BiH diverzifikacija snabdijevanja plinom i izgradnja Južne interkonekcije. Neprihvatljivo je da tim projektom upravlja kompanija u kojoj uopće nema zaposlenih Hrvata i oni nemaju nikakvog uvida, a ne utjecaja tim više što bi taj plinovod uglavnom trebao ići kroz hrvatska područja i uglavnom snabdijevati dijelove BiH naseljene pretežno Hrvatima koji dosad uopće nisu imali plina. Dakle, to tim više hrvatski strateški projekt. Ono što sam iz vrlo šturih izjava aktera ovog sastanka mogao razumjeti i one su pomalo interesantne, pa je tu informacija predsjedavajućeg Zastupničkog doma Parlamenta FBiH Dragana Miokovića koji je rekao da su dobili jasne upute od partnera SAD-a kako postupiti na Parlament FBiH kada je riječ o zakonu o Južnoj interkonekciji. Pretpostavljam da će se taj zakon uskoro naći na federalnom parlamentu i ono što ja mogu preporučiti i što očekujem jeste da se stupi u dijalog i sa legitimnim predstavnicima hrvatskog naroda.
Može li Zakon o južnoj plinskoj interkonekciji biti usvojen bez ruku HDZ-a?
Na Zastupničkom domu očito može ako su svi bili jednoglasni na tom sastanku da će podržati taj zakon, a na Domu naroda može biti određenih problema pa da onda Ustavni sud FBiH reaguje. Teško je sada procijeniti. Mislim da bi trebalo do toga doći i ja apelujem da se na pripremi tog zakona otvori dijalog sa legitimnim predstavnicima hrvatskog naroda.
Jučer je zasjedao Upravni odbor Vijeća za provođenje mira (PIC). Akcentovano je rješavanje pitanja državne imovine. S obzirom na suprotstavljene stavove, može li se u Parlamentu BiH riješiti ovo pitanje ili svi ostavljaju “vruć krompir” po strani i čekaju da Christian Schmidt donese neko rješenje?
Mislim da je čekanje Schmidta jednako “čekanju Godoa” koji neće doći. Sam Schmidt je jučer izjavio da on neće donositi ovaj zakon. Smatram da treba donijeti okvirni državni zakon o državnoj i imovini uopće da bi se stalo na kraj bezakonju u ovoj oblasti koje koriste, nažalost, vječiti mešetari u saradnji s korumpiranim administrativnim zvaničnicima na različitim nivoima i krčmi se državna imovina za različite razloge. To sve skupa odvraća ozbiljne investitore pogotovo iz inostranstva da uđu u velike investicije u BiH. Dok sam bio u Hrvatskom saboru i predsjednik Odbora za Hrvate izvan Republike Hrvatske imao sam mnoštvo pritužbi hrvatskih prognanika i izbjeglica iz Republike Srpske da im se različitim entitetskim zakonima pokušava na neki način osporiti ili uzeti njihova privatna imovina. Prema tome smatram da treba pristupiti donošenju okvirnog zakona koji će regulisati način raspolaganja i korištenja državne imovine i mislim da onda ne bi trebalo biti problema.
Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denis Bećirović reagovao je povodom odlaska predsjedavajuće Predsjedništva BiH Željke Cvijanović u Brisel. Poručio je da njeni stavovi ne predstavljaju zvaničan državni stav Bosne i Hercegovine jer Predsjedništvo nije donijelo odluku o tom njenom odlasku. Pitanje je da li je zapravo Bećirović uveo ovu praksu, kada je na isti način, bez saglasnosti Predsjedništva, u septembru govorio pred Generalnom skupštinom UN-a?
Nije to počelo od Bećirovića to su i prije radili počevši od Željka Komšića preko njegovog ambasadora Svena Alkalaja i ostalih na kraju krajeva. S obzirom na to da je i Bećirović na isti način postupao ima najmanje prava kritikovati bilo koga. To je problem uopće vođenja vanjske politike u BiH i to se u konačnici uvijek vraća i jednima i drugima kao bumerang. Jedino Hrvati nemaju prilike postupati na takav način jer nemamo legitimnog člana Predsjedništva BiH kao ni ambasadora. Prema tome u ovom momentu to je utakmica u dvoje između bošnjačkih i srpskih predstavnika u najvišim institucijama vanjske politike. I mislim da to naravno nije dobro za BiH jer ruši kredibilitet države.
Prije dvije sedmice pred Velikim vijećem Evropskog suda za ljudska prava u Strasbourgu održana je rasprava u slučaju “Slaven Kovačević protiv Bosne i Hercegovine”. Mnogo je polemike oko ovog slučaja. Šta može proizvesti jedna, a šta druga odluka suda u ovom slučaju po BiH prije svega, a neki kažu i po zemlje regije?
Ja sam i ranije govorio u svojim javnim istupima na TV-u i ustvrdio da je prvostepena presuda u slučaju Kovačević kompromitovana, odnosno, kontaminirana i samim kredibilitetom apelanta, ali i činjenicom da je u donošenju te odluke učestvovao sudija Vehabović koji u BiH nastupa sa radikalnih, unitarističkih, bošnjačkih stavova i prema tome ni u kom slučaju nije imao pravo tu učestvovati. Međutim, mebne ovdje više brine to što se zapravo tzv. bosanski patrioti (bošnjačka politika i parapolitika) upinje da progura u drugom stepenu ovu presudu što, nadam se, neće uspjeti. Ali evo postavljam jedno logično pitanje – šta ako bi čak i drugostepena presuda bila donesena šta bi to značilo za BiH, da li bi to BiH pretvorilo u tzv. građansku državu po principu jedan čovjek jedan glas? Ne bi i to jednostavno nije moguće jer se tome protive dva konstitutivna naroda u BiH, a to su Srbi i Hrvati. Prema tome, od toga nema ništa i to samo produbljuje nepovjerenje u BiH kod srpskog naroda i to će ih samo učvrstiti u nastojanju potvrde u najvećoj mjeri samostalnosti entiteta RS, a kod Hrvata nastojanje za federalizacijom BiH koja naravno uključuje federalnu jedinicu sa hrvatskom većinom. Od toga nema nikakve koristi osim ako se neko nada onom što je govoreno tokom rata jer sam imao prilike vidjeti jedan sastanak iza zatvorenih vrata tadašnjeg predsjednika Republike BiH Alije Izetbegovića sa njegovim pristalicama gdje je otprilike rekao: “Ovako ili onako, BiH će biti bošnjačka nacionalna država. Ili će Bošnjaka biti 80 posto, Srba i Hrvata po 10 posto”. Mi vidimo da se to neće desiti. Prema tome, bilo kakva jednostrana nastojanja da se uz pomoć bilo kakvih međunarodnih organizacija dođe do neke utopije i iluzije u konačnici produbljuje nepovjerenje u BiH. Prema tome, mislim da treba sačekati ovu drugostepenu presudu, a prema svemu sudeći, ova prvostepena će biti oborena, međutim, mi pred sobom još imamo implementaciju pet presuda Evropskog suda za ljudska prava i smatram da ih trebamo provesti. Ova presuda Kovačević bi dirala u temelje Dejtona i svaka nastojanja da se to gura su antiustavne i antidejtonske aktivnosti.
Prije nekoliko dana Hrvati u BiH su u prilogu HRT-a nazvani nacionalnom manjinom. Kako to komentarišete?
Ja sam vidio tu zle namjere. Mislim da se radi o površnosti i nekompetenciji jedne televizije koja se zna često hvaliti da je nabolja javna televizija uz BBC. Mislim da oni više trebaju poraditi na kompetenciji svojih urednika i novinara i te stvari se neće dešavati. Hrvatski narodni sabor je naravno reagovao i rekao da je to neprihvatljivo da su hrvati u BiH konstitutivan i državotvoran narod da nisu i da nikada neće biti manjina.
