Jasmin Emrić, zastupnik NES-a u Parlamentu Bosne i Hercegovine, kazao je za N1 kako nije dobro ako državni ministar spoljnih poslova Elmedin Konaković, kao što je to i sam rekao, nije bio uključen u organizaciju Samita lidera Zapadnog Balkana u Neumu, koji je kasnije otkazan. Također, Emrić je ocijenio kako je “zabrinjavajuća” i Konakovićeva izjava da on ne bi ni išao na taj Samit. “To je katastrofalan diplomatski skandal, nanijeta je velika šteta BiH”, rekao je za N1.
Jučer je održana sjednica Predstavničkog doma Parlamenta BiH. Usvojene su izmjene i dopune Zakona o PDV-u na prvu neketninu za koji kritičari kažu da bi mogao koštati državu 150 miliona maraka.
Da li će ovo olakšati kupovinu stanova, pogoduje li se samo stanogradnji i koliko će to koštati zaista državu?
Dobro je da je Predstavnički dom jednoglasno usvojio ove izmjene i dopune sa kojima se omogućava povrat PDV-a za kupovinu prve nekretnine. Zakon se odnosi na novoizgrađene individualne stambene objekte. Svakako bi trebalo pogodovati kupovini novog stana onima koji rješavaju stambeno pitanje, ali sam i ja postavio pitanje ministru finansija Amidžiću u smislu pada prihoda. Amidži je okvirno iznio jednu vrijednost koja bi se mogla odnosti na pad prihoda do 100 miliona u FBiH, tj. do 50 miliona u RS-u, ali ni to nije egzaktan pokazatelj. Mene je zanimalo da li će pad prihoda osjetiti lokalni nivoi vlasti ili će se taj pad ravnomjerno rasporediti na sve nivoe vlasti. Nisam dobio odgovor. Šta će biti – vidjet ćemo. Mišljenja sam da je trebalo raditi prijedlog zakona da se pogoduje svima koji imaju namjeru riješiti stambeno pitanje, a ne kao sad da je isključena jedna kategorija.
Skandal u vezi sa organizacijom Samita lidera Zapadnog Balkana bit će predmeta javnoga saslušanja Borjane Krišto i Elmedina Konakovića. Ko je odgvoran za ovaj debakl i kakve sankcije može snositi?
Odgovorni su oni koji su preuzeli organizacija Samita, shvatio sam da je to Vijeće ministara. Ministar spoljnih poslova (Elmedin Konaković) je rekao da nije bio uključen (u organizaciju Samita) što nije dobro, jer je trebao biti uključen. Zabrinjavajuća je i njegova izjava da on ne bi ni išao na taj Samit. To je katastrofalan diplomatski skandal, nanijeta je velika šteta BiH. Nespremnost i neodgovornost su bacile sjenu na sve pozitivne strane.
Postoji li bilo kakva sankcija koja se može izreći za ovaj slučaj?
Nalalost, nemam mi mogućnost da sankcionišemo Vijeće ministara osim da se predloži smjena onih odgovornih. Također, treba izmijeniti Zakon o parlamentarnom nadzoru BiH i ko će sprovesti sankcije. Vrlo često ministri ne dolaze na sjednice Predstavničkog doma što je poražavajuće, a krajnja sankcija je da aktuelna većina smijeni ministra.
Vi ste uputili i pitanje državnom ministru sigurnosti o radnom statusu bjegunca Zorana Galića. Da li će po ovom trenutnom statusu moći tražiti otpremninu?
To je ono što je i mene zanimalo, cijeli postupak je prekriven velom tajni. Ovdje je problematično što nije bilo pravovremene reakcije. Vijeće ministara ga je razriješilo tek na njegov zahtjev, kao da ide na neko drugo radno mjesto, a ne da se radi o bjeguncu za kojim je Sud BiH raspisao međunarodnu potjernicu. To je pravni nonsens koji se treba izučavati i o kojem se treba pričati. Njegov radno-pravni status nije riješen.
Iako se očekivalo da će se nešto riješiti po pitanju Reformske agende, budući da rok za njeno usaglašavanje ističe danas, to se ipak nije desilo jer na sastanku nije postignut dogovor o zakonima za evropski put BiH, ali ni u vezi sa Planom rasta. Kako to komentarišete?
Ponavlja se taj politički stav o deklarativnoj podršci evropskom puta, ali kada su konkretne stvari onda uvijek imamo taj zastoj. Ukoliko želimo evropski put BiH onda ne možemo birati samo ono što se nama sviđa nego moramo uraditi sve ono što EU očekuje i zahtjeva od nas. U tom kontekstu vrlo je teško očekivati da će se postići dogovor na državnom nivou jer su ostala četiri vrlo važna pitanja.
Zakon o Ustavnom sudu BiH je naprasno zaboravljen, ali je zato obezbjeđen nedostajući novac za zgradu Uprave indirektnog oporezivanja u Banjaluci? Kako to komentarišete?
Treba riješiti pitanje smještaja UIO-a, taj zakup prostora na godišnjem nivou do sada nije bio mali, ali transparentnost postupka nabavke poslovne zgrade za smještaj UIO-a je ono što je trebalo primijeniti. Ovdje je problem što od prve odluke postoji ta percepcij o namještenom tenderu i pogodovanju bliskim prijateljima ili kumu Dodika. To je od početka otežavalo cijeli proces i umanjilo dobru namjeru onih koji su donijeli odluku o kupovini zgrada (za smještaj UIO-a). Tražili smo da se zaustavi taj proces dok se ne odgovori na sva pitanja poput – kako je urađen tender, da li je opravdano da cijena te zgrade bude 100 miliona itd.
