Detalji koji će Vas iznenaditi. Zašto se glasanje o Južnoj interkonekciji pretvorilo u politički triler i šta se događalo u pozadini…
Predstavnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine sinoć je nakon burne rasprave u sali, ali i u hodnicima, političkih trzavica i aktivnog angažmana američke ambasade usvojio Prijedlog zakona o Južnoj interkonekciji.
Riječ je o zakonu koji je već godinama predmet političkog sporenja te paradigma političke kompleksnosti u entitetu Federacija BiH. Iako je prijedlog spomenutog zakona u istom domu bio usvojen još 2021. godine, nikada nije stigao do Doma naroda FBiH, drugog parlamentarnog doma koji mora usvojiti svaki zakon.
Zašto je zakon važan? Prije svega jer će omogućiti gradnju novog dovoda i novog izvora gasa za BiH, koja je trenutno ovisna samo o ruskom gasu. Južna interkonekcija u BiH treba dovesti američki LNG sa Krka u Hrvatskoj, čime bi naša zemlja postala manje ovisna o ruskom utjecaju.
Kratka retrospektiva
Nova vlast je odmah po preuzimanju dužnosti u proljeće 2023. godine povukla sve zakone koji su “zapeli” u parlamentarnim procedurama. U kontekstu Južne interkonekcije opravdanje je bilo da je potrebno predložiti novi tekst zakona, s obzirom da je HDZ, iako je 2021. godine glasao za predmetni zakon, kasnije počeo insistirati na formiranju novog gasnog preduzeća (operatera), koje treba voditi projekat Južne gasne interkonekcije.
U međuvremenu su Amerikanci u više navrata insistirali da se pokrene pitanje usvajanja ovog zakona, ali bezuspješno. Čak se i američki državni sekretar Antony Blinken obraćao bh. zvaničnicima, poslavši znakovite poruke lideru HDZ-a Draganu Čoviću, no bez efekta. Čović je ostao pri svojim stavovima da treba formirati novo javno preduzeće, smješteno u Mostaru koje će biti operater za gas preko Južne interkonekcije.
Uprkos brojnim pokušajima da se lideri iz vlasti u FBiH pokrenu po ovom pitanju, dogovora nije bilo pa su predstavnici Ambasade SAD-a otvoreno počeli prozivati Dragana Čovića da štiti ruske interese, jer je BiH trenutno ovisna samo o ruskom gasu preko tzv. istočne konekcije.
Burna sjednica, Amerikanci, SDP i HDZ 1990
Kada je zakon konačno stavljen na dnevni red bilo je izvjesno da će dobiti podršku za usvajanje, uprkos poznatim stavovima HDZ-a, koji je principijelno odbijao glasati za zakon. No, Amerikancima je bilo važno da zakon podrže zastupnici iz drugih stranaka sa hrvatskim predznakom i na taj način pošalju poruku da je samo HDZ taj koji koči proces. I sve je vodilo u tom smjeru. Stranka HDZ 1990, koja je ključna zbog budućeg glasanja u Domu naroda, je obećala podržati zakon, a da bi ih se odobrovoljilo obećana im je podrška za usvajanje dva zaključka koji će pratiti zakon, o restrukturiranju BH Gasa, što podrazumijeva vjerovatno otvaranje podružnice ove kompanije u Mostaru, ali i uključivanje u upravljačke strukture kadrova koje nominuju stranke sa sjedištem u Mostaru.
Za ovaj scenarij načelno je pristala i Trojka, ali i stranke opozicije te je u teoriji sve izgledalo idealno. Samo je HDZ ostajao po strani. No, tokom jučerašnje sjednice dolazi do obrata i zastupnici SDP-a poručuju da ipak neće podržati zaključke HDZ-a 1990. Iako je SDP imao obrazloženje da su spomenuti zaključci problematični pojavila se informacija da je HDZ lobirao u SDP-u da glasaju protiv. Zašto?
Šta je bio cilj HDZ-a
Razlog za takav scenarij krije se u činjenici što je HDZ-u primarni motiv bio da sve stranke s hrvatskim predznakom drže okupljene zajedno i jednoglasne po pitanju ovog zakona. Tako je HDZ računao da će SDP-ovim odbijanjem podrške zaključcima HDZ-a 1990 naljutiti predstavnike te stranke te da će onda 1990-ka odbiti glasati za zakon. I kako je usvajanje zakona postalo neupitno, HDZ-u je najvažnije bilo da osim njih i druge hrvatske stranke budu uz njih, kako bi mogli odbraniti narativ da se ovdje radi o ugrožavanju vitalnog interesa Hrvata, što bi trebao biti argument ukoliko dođe do pokretanja tog pitanja pred Ustavnim sudom FBiH.
HDZ je u tom trenutku dobijao bitku jer je odvojio HDZ 1990 od podrške zakonu. Potom se u priču uključuju predstavnici Ambasade SAD-a koji su cijeli dan lobirali za usvajanje zakona te su u pauzama na kraju uvjerili SDP da ipak podrži zaključke HDZ-a 1990. No, HDZ 1990 je već bio uvrijeđen i odbijao je predložiti svoje zaključke na usvajanje.
Na kraju je spomenute zaključke predložio Mario Karamatić iz HSS-a i oni su i usvojeni. Prije toga usvojen je i zakon, ali bez podrške HDZ-a i bez podrške HDZ-a 1990, koji su bili suzdržani.
HDZ-u je bilo važno da zadrže kompaktnost “hrvatske politike” po pitanju ovog zakona, a posebno nakon objave informacije da je američki think-tank Heritage preko Max Primorca aktivno lobirao za narativ da američki ambasador Michael Murphy forsiranjem ovog zakona pokušava nametnuti “muslimansku dominaciju nad kršćanima”.
S druge strane Amerikancima je bilo važno dokazati da je isključivo HDZ krivac za blokadu ovog projekta i to već godinama, a ta stranka je jučer vješto iskoristila i SDP u pokušaju da se odbijanjem zaključaka HDZ 1990 odvoji od onih koji će podržati zakon.
Sada zakon treba ići na Dom naroda i to će biti pravi test, posebno pozicija HDZ-a 1990. Podsjetimo da je krajnji rok da se ovaj zakon nađe u Domu naroda 75 dana, što je regulisano nametanjem visokog predstavnika Christiana Schmidta još u izbornoj noći 2022. godine, što treba ubrzati rad Parlamenta, kako se zakoni ne bi neograničeno zadržavali u parlamentarnim ladicama.
