Šta nas briga za američke sankcije. U Sjedinjenim Američkim Državama nemamo imovinu. Što bismo tamo putovali?! Sankcije su čista farsa. Nisu tako davno ovdašnje političke vođe ispaljivale ovakve i slične izjave po dospijevanju na američku crnu listu. I ne samo to. Čast im je i ponos, kako su govorili sankcionisani, biti uz svoje.
“Brate, dobro došao u klub sankcionisanih”. Poručio je ovo Milorad Dodik, predsjednik bh. entiteta Republika Srpska, kao, jelte, iskusniji crnolistaš direktoru Sigurnosno-informativne agencije Srbije Aleksandru Vulinu.
– Smijali su se sankcijama. Valjali se od smijeha kako to nije ništa, prisjetila se i ekonomska analitičarka Svetlana Cenić.
A poslije smijeha – panika. Stigli crni dani za sankcionisane. Ostadoše bez računa. I pocrnjele firme ostadoše bez računa. Pa, daj mijenjaj imena. Pa, odjednom imamo i firme nasljednice. Pa, daj banku za unutrašnji promet. A sada, nova mudrolija – kazne za banke koje odbiju da otvore račun firmama sa OFAC liste dostizat će 80.000 KM.
U Narodnu skupštinu RS-a stigla je inicijativa za izmjene i dopune Nacrta zakona o unutrašnjem platnom prometu, kojom se banke primoravaju na otvaranje računa i poslovanje sa firmama na crnoj listi, odnosno njihovim nasljednicama.
Ovaj nacrt predviđa da se Agencija za bankarstvo RS-a i banke natjeraju da otvore račune firmama kojima su bez sudske presude i zvaničnog naloga nadležnih tijela uskratile svoje usluge zbog takozvanog “reputacionog rizika”.
Napominjući da je odnos banaka prema ovim kompanijama bio diskriminatoran, u obrazloženju nacrta se čak otvoreno navode imena sankcionisanih kompanija, poput K-2 Audio Company, Sirius 2010, Infinity Real Estate, kao i onim koje su nastale nakon gašenja poput Nimbus Inovations i Elpring.
Iza inicijative za izmjenu Zakona o unutrašnjem platnom prometu RS-a stoji Invictus Technology Grupa, koja je u Narodnu skupštinu predala inicijalni dokument sa nacrtom zakona, ali i dalje skuplja potrebne potpise.
Mogu oni zbog sankcija praviti inicijative kakve god hoće, nametati – banke znaju šta su posljedice, kaže Cenić
Ovo su za portal CAPITAL potvrdili u ovoj firmi, koja je nastala nakon gašenja Infinity International Grupe, u čijem je vlasništvu bio i sankcionisani Prointer ITSS, a odakle su im rekli da će kada i ako sakupe potpise, kompletirati inicijativu i predati je nadležnom skupštinskom odboru. Ovo što su sada predali, kažu, samo je “uvodni tekst da NSRS zna šta planiraju”.
U slučaju usvajanja zakona, vlast manjeg entiteta stavlja banke u nezgodan položaj: između zakona i američkih sankcija.
Ministricu finansija RS-a Zoru Vidović smo pitali šta misli o ovoj inicijativi, odnosno da li će kazne natjerati banke da otvore račune pocrnjelim firmama? Odgovor nismo dobili, ali je stav ministrice već poznat.
– Inicijativa nije došla u Ministarstvo finansija RS-a, ali sigurno je da ne treba mijenjati nikakav zakon. Tu je jednostavno prekršen zakon. Prema tome, svako ko se odluči da tuži, on će to dobiti na sudu. Apsolutno imamo zakon koji govori kad se i kako račun može zatvoriti, a to nije ispoštovano, kaže Vidović za Oslobođenje.
Dakle, prema njenom mišljenju, nema ni potrebe za izmjenama, jer su banke prekršile zakon zatvarajući račune firmama sa američke crne liste i novoosnovanim firmama.
– Odlično, a što se nisu odmah oglasili, rekli ne smiju se zatvarati računi? Zašto je ranije ministarka rekla da su banke u opasnosti i da zatvaraju račune, jer im se može ukinuti SWIFT? Sad pričaju da ne smiju, jer su im ulozi poveliki. Sad kad ne znaju šta će. Kad su se smijali, prva sam izašla i rekla da oni ne shavataju kako novčane transakcije funkcionišu u svijetu. I sad je odjednom čudo. Sad je nametanje. Odlično, eto biće i sljedeći na listi, kaže Cenić, napominjući da bi banke sebe ugrozile poslovanjem sa pocrnjelim firmama.
Prednost dajem domaćim zakonima, ali rizik za banke postoji ukoliko ignorišu američke sankcije, ističe Gavran
– Koliko će to koštati bankarski sektor? Koliko će to koštati Republiku Srpsku?! Hoće li ljudi preseliti kapital u banke u Federaciji, jer neće da rizikuju da jednog dana neko dođe i kaže: E, sad vidimo gde smo i šta smo. Ovo je sad samo pokušaj na silu i preko koljena, nametanje nečega da bi rešili vlastiti problem. I misle da će ih Trump skidati sa liste. Kako da ne. Trumpu su prioritet oni koji se kunu u BRIKS, kaže Cenić.
Pitali smo Srđana Šuputa, direktora Agencije za bankarstvo RS-a, šta misli o ovom prijedlogu. Šuti. Pojavio se na sjednici NSRS-a krajem prošlog mjeseca. O računima sankcionisanih ni riječi. Vrlo šturo, tek kada ga je za to upitao i umalo zaradio opomenu poslanik Nebojša Vukanović.
– Na TV-u samo slušamo o tome šta rade banke, kako je Agencija dozvolila gašenje računa, da treba ugasiti banke, da se ne može predsjednik ostavljati bez računa… Tresla se gora, rodio se miš. Mislio sam da će poslanici vladajuće koalicije sada ovdje horski napasti direktora Agencije za bankarstvo zato što je on ukinuo račune predsjedniku, firmama povezanim sa Miloradom i Igorom Dodikom. Ni riječi. Kako je moguće da ste tako nešto utihnuli? Jesmo li mi suverena država ili nama rukovodi američki ambasador?! Mislite li vi, direktore, da je dovoljno otići u Sarajevo, ispred Suda aplaudirati, dizati tri prsta? Šta Vi, kao direktor Agencije za bankarstvo, radite na suđenju? Zašto niste sada govorili o tome kako su i zbog čega ugašeni računi u bankama, pitao je Vukanović.
Manja šteta
Ekonomista Igor Gavran smatra da je malo vjerovatno da se inicijativa usvoji.
– Usvajanjem bi se banke našle u dilemi. Ipak, jedino normalno ponašanje banaka je da poštuju zakone i propise zemlje u kojoj se nalaze. Direktna primjena nekih stranih mjera, a koje su, recimo, u koliziji sa domaćim zakonodavstvom, za mene nikada nije imala smisla. Svakako da za banke, ukoliko ignorišu američke sankcije, može biti posljedica, mogu se naći pod sankcijama na neki način, spominje se i ta mogućnost ukidanja pristupa SWIFT-u. Rizik za banke postoji. To jeste nezahvalna situacija, ali opet pretpostavljam da ministrica ima pravo, ako se dokaže da se prekršio propis koji je važeći u BiH, naravno da banka za to može biti sankcionisana na domaćem sudu. Sve je to sada hipotetički, a i pitanje je balansa – šta bi donijelo više štete?!, rekao je Gavran za naš list.
