ĐONLAGIĆ O SASTANKU VLADAJUĆE KOALICIJE: “Logika na koju je Nikšić pristao u Banjoj Luci je ponovo postavljenje po etničkom kriteriju”

Dženan Đonlagić, delagat u Parlamentu BiH, za Dnevnik D Federalne televizije prokomentirao je sastanak lidera vladajuće koalicije u Banjoj Luci, na kojem je postignut dogovor o glavnom bh. pregovaraču s EU, koji će biti Srbin, kazavši da je evidentno da je Trojka još jednom popustila pred političkim zahtjevom Milorada Dodika.

„Kada je Nermin Nikšić izašao da saopšti rezultate, govorio je o nekakvoj atmosferi, Dragan Čović standardno o nekom dobrom pravcu i onda kada je Dodik praktično drugi put stao pred mikrofone, otkrio je zapravo šta je bio rezultat dogovora i zašto je bio zadovoljan današnjim sastankom, a to je da zapravo glavni pregovarač Bosne i Hercegovine sa Evropskom unijom će biti njegov čovjek iz SNSD-a. To je večeras više nego izvjesno“, kazao je on, dodavši da ako Trojka zaista potvrdi ovog čovjeka, put Bosne i Hercegovine prema Evropskoj uniji će zapravo otići u ruke Moskve.

„Nemam nikakve dileme da je to proruska politika. Dakle, Dodik je nedavno bio ponovo u Rusiji. Rusija želi utjecaj na Zapadnom Balkanu preko Republike Srpske i Srbije i ovoga puta, znači, put Bosne i Hercegovine ka Evropskoj uniji se predaje u ruke proruske politike, odnosno Moskve. Ne mogu da vjerujem da su još jedanput savili kičmu“, poručio je Đonlagić.

Upitan je li pozicija glavnog pregovarača BiH s EU trajna, ili od mandata do mandata, kazao je:

„Pa nećemo valjda biti toliko neozbiljni da ćemo svake izbore mijenjati poziciju glavnog pregovarača. Dakle, logika na koju je Nikšić pristao u Banjoj Luci je ponovo postavljenje po etničkom kriteriju. To je Dodik vrlo jasno rekao pred kamerama. Metodologija proširenja EU, ispunjavanje svih klastera, ispunjavanje svih standarda i kriterija, ne može se mijenjati iz izbornog ciklusa u izborni ciklus. Imidž BiH bi bio i itekako poljuljan kada bi svaki izborni ciklus radili rotaciju na poziciji glavnog pregovarača. Ozbiljne zemlje kada imenuju glavnog pregovarača i kada on imenuje svoj tim, onda taj tim zapravo radi do kraja“.

Odgovorio je i na pitanje je li u redu diskreditirati u startu to što će pregovarač biti Srbin, ako ne znamo koliko je on stručan ili ne, odnosno iz SNSD-a:

„Znamo političku platformu Dodika i znamo političku platformu SNSD-a. Oni zagovaraju proruske interese u BiH. On je jedini zvaničnik iz BiH i EU koji se sastaje s Putinom. Ako to nekome nije jasno i ako tu treba nekome otvarati oči, onda ja zaista ne znam šta ova Trojka radi“.

Dalje navodi da su samo Dodik i Čović od početka znali šta su njihovi politički zahtjevi i ciljevi, a vlast s aspekta Trojke, ocijenio je, funkcionira samo u kontekstu imenovanja i postavljanja ljudi u fotelje.

„Samo su imenovanja bila ono što su oni realizovali u političkom smislu. Za korist države, apsolutno nijedan politički zahtjev nisu ispostavili koalicionim partnerima“, kazao je.

Đonlagić se osvrnuo i na novu većinu u Domu naroda BiH, kazavši da se ‘dogodila jedna pozitivna stvar koja nije dugo bila prisutna u političkoj sceni BiH”.

„Ne pamtim kada je neka politička odluka na nivou Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine donesena bez glasova i HDZ-a i SNSD-a. Eto, to se desilo. Uspjeli smo donijeti određenu političku odluku i poslati političku poruku da se može, da se odluke mogu donositi i bez glasova HDZ-a i SNSD-a. To zapravo znači da je Trojka imala izbor kada se formirala državna vlast i da su mogli zaobići Dodika i SNSD prilikom formiranja Vijeća ministara BiH. Desilo se da je opozicija u Domu naroda uspjela uspostaviti većinu. Dakle, 8 od 15“, istakao je.

Kaže da su postali političku poruku većini da se uozbilji i da nemaju više komotnu većinu u Domu naroda.

Pojasnio je i hoće li se ići u rekonstrukciju Kolegija Doma naroda.

„Ilija Cvitanović može zamijeniti Čovića. Ovih osam delegata, odnosno osam glasova, mogu uraditi sve što se tiče Doma naroda. Nismo još donijeli konačnu odluku. To je tema koju ćemo u narednom periodu razmotriti. Ali, ono što je sigurno – vladajuća većina, Trojka, HDZ i SNSD, vrijeme je da se uozbilji i da počnu dostavljati zakone u parlamentarnu proceduru. Nema zakona“, kategoričan je Đonlagić.

Dodao je da ‘kvalitetni, pripremljeni evropski zakoni naravno da imaju našu podršku’.

Osvrnuo se na presudu Kovačević, naglasivši da je ona pokazala da su građani BiH diskriminirani. Presuda je važna i razlikuje se od ostalih, kazao je.

„Ovdje nisu u pitanju etnički kriteriji i potezanje kako se neko izjašnjava. To je potpuno irelevantno. Dakle, ovdje je poruka da je čovjek diskriminiran na osnovu
prebivališta. I to se mora otkloniti. Sve presude, prije ili kasnije, će morati biti sprovedene. Morat će doći generacija koja će to sprovesti.

Đonlagić je komentirao i ulogu visokog predstavnika u spomenutom slučaju.

„Evidentno je da se jeste planirao osobno obratiti i on će se indirektno obratiti, vjerovatno preko advokatske britanske kuće. On će vjerovatno izložiti svoju informaciju i svoj način pogleda na to preko advokata. Mislim da je to, prije svega, nešto što je izvan njegovog mandata i mislim da ruši i njegov kredibilitet i funkciju koju obnaša. Zanimljiva je ta njegova izjava da ova presuda vodi ka političkoj nestabilnosti zato što je u momentu kada je Evropski sud donio prvu presudu, na neki način prvostepenu presudu, on je tada afirmativno govorio o toj presudi i rekao da, podržavam tu presudu, to treba da bude način otklanjanja diskriminacija. I onda nakon godinu dana se desila potpuna transformacija njegova. Išao je do te mjere da je kazao da bi ta presuda mogla ugroziti stabilnost i mir u Bosni i Hercegovini. Nekako mi to korespondira sa HDZ-ovom terminologijom – bit će nemiri na jugu. Dakle, ovdje je evidentno da je došlo do lobiranja i utjecaja zvaničnog Zagreba prema Christianu Schmidtu“.

Za kraj, govorio je o fiskalnoj reformi, istaknuvši da ‘ovo što je Federalna vlada predstavila na press konferenciji nije fiskalna reforma’.

„Ovo je šminkanje određenih propisa i ovo što su oni uradili je zapravo pokazatelj da nemaju hrabrosti i nemaju ekonomske politike i vizije da uđu u izmjene seta reforme fiskalnih zakona koji bi podrazumijevali rasterećenje privrede, sa jedne strane, što bi onda rezultiralo rastom plata u realnom sektoru. Ovo je jedan pokušaj, neki međuprostor, koji zapravo znači šminkanje 200 KM neoporezivo, da bi poslodavci eventualno mogli isplatiti radnicima, jer tamo kaže na osnovu radnog učinka, ako je ispunjen taj uslov. Dakle, ponovo će ostaviti na volju poslodavcima da vide ako je neko ispunio poslovni ili radni učinak, da mu eventualno može podići ne platu nego primanja za neoporezivih 200 KM. Nema zakona o minimalnoj plati koji su obećali još u januaru prošle godine da će biti 1000 KM. Ta iznos je i inflacija u BiH već progutala. To više nije realno što je bilo prije godinu dana. Dakle, ovo nije fiskalna reforma, ovo je bacanje prašine u oči i radnicima i poslodavcima“.