SRAMAN ISTUP NOVOG NAČELNIKA SREBRENICE: „Velika pobjeda je odgovor i na glasanje u New Yorku…“
Rezolucija podsjeća sve države na obaveze iz Konvencije o genocidu koje podrazumijevaju sprečavanje i kažnjavanje genocida, te poštivanje relevantnih odluka Međunarodnog suda pravde.
Želim da promijenimo imidž Srebrenice od mjesta u izumiranju, mjesta koje nestaje, u opštinu koja je u razvoju i koja je lider u užem regionu. Da postanemo primjer kako se može živjeti zajedno, raditi i razvijati se, kaže Miloš Vučić novoizabrani načelnik opštine Srebrenica.
-Srebrenica je relativno mala, ljudi me poznaju kao radnog i vrijednog. Smatram da su prepoznali mogućnosti cijelog tima, ali i mene kao ličnost koja radi, a ne obećava mnogo, navodi Vučić.
U Srebrenici su sve srpske stranke stale iza njega, kao zajedničkog kandidata i Vučić je osvojio 4.250 ili 75,45 odsto glasova. Njegov protivkandidat, Hamdija Fejzić, osvojio je 1.323 ili 23,49 odsto glasova.
Miloš Vučić rođen je 1988. u Travniku. Gimnaziju je završio u Srebrenici, a pravni fakultet u Bijeljini. Bavio se, kako pravom, tako i turizmom i ugostiteljstvom.
-Zahvaljujem se svim glasačima koji su pokazali odgovornost prema državi i prema svojoj građanskoj dužnosti. Pojavili su se u jako velikom broju. Glasački proces nije protekao bez problema, koji su nastali sa skenerima postavljenim mahom na biračka mjesta u srpskim sredinama.
To me navodi na sumnju da je postojala namjera da se sabotira birački proces kako bi se smanjila izlaznost, kaže Vučić.
Angažovali smo se maksimalno i išli sa pozitivnom kampanjom želeći promjene i želeći bolju budućnost Srebrenici. Smatram da su ljudi prepoznali tu namjeru i odazvali se, navodi on.
-Drugi razlog je rezolucija o Srebrenici, proljetos usvojena u Generalnoj skupštini UN-a. Ona nije uvažila srpske žrtve u Srebrenici, a jedini način da se odgovori na to ugrožavanje dostojanstva Srba je izlazak na izbore, kazao je Vučić.
Podsjetimo, Generalna skupština UN-a usvojila je rezoluciju kojom 11. juli proglašava Međunarodnim danom sjećanja na genocid u Srebrenici.
Za je glasalo 84, protiv je bilo 19, a suzdržano 68 članica.
Rezoluciju su predložile države koje s tim imaju teško historijsko iskustvo – Njemačka i Ruanda. Tekst su naknadno sponzorirale još 34 države među kojima su sve bivše jugoslavenske republike osim Srbije i Crne Gore.
Generalna skupština UN-a je Rezoluciju naziva Međunarodni dan sjećanja i obilježavanja genocida počinjenog u Srebrenici 1995. donijela pozivajući se na presude Međunarodnog suda pravde te Međunarodnog tribunala za bivšu Jugoslaviju, a naglašava da je krivična odgovornost za genocid individualizirana.
Rezolucijom je 11. juli proglašen Međunarodnim danom sjećanja i obilježavanja genocida počinjenog u Srebrenici 1995. koji će se obilježavati svake godine.
Također se osuđuje svako negiranje genocida u Srebrenici i poziva se sve države da spriječe negiranje genocida čuvanjem utvrđenih činjenica, uključujući i kroz svoje obrazovne sisteme.
Rezolucijom se osuđuje veličanje presuđenih ratnih zločinaca.
Također se naglašava važnost dovršetka procesa pronalaska i identifikacije preostalih žrtava genocida u Srebrenici.
Rezolucija podsjeća sve države na obaveze iz Konvencije o genocidu koje podrazumijevaju sprečavanje i kažnjavanje genocida, te poštivanje relevantnih odluka Međunarodnog suda pravde.
Vlasti u Srbiji i bh. entitetu RS negiraju genocid u Srebrenci, te su glasanje u New Yorku pokušali prikazati kao neuspjeh pripisujući suzdržane glasove onima koji su glasali protiv.
No, takav pokušaj osuđen je na propast.
