Pitanje državne imovine i dalje je u svojevrsnom status quo. Visoki predstavnik upozorava da BiH ističe vrijeme za dogovor, te da će pokušati da pronađe način za dogovor s lokalnim političarima. Iz RS-a mu poručuju da ne pokušava nametnuti rješenje.
Za dvije sedmice biće puna godina otkako je iz procedure NSRS-a povučen zakon o državnoj imovini. Ipak, ovo pitanje neočekivano se pojavljuje usred izborne kampanje. Visoki predstavnik Christian Schmidt kaže da vrijeme za dogovor ističe, a bez rješavanja pitanja državne imovine nisu moguće ni velike investicije.
„Iznenađen sam da ima ljudi koji ne shvataju ni dan-danas da se državna imovina neće rješavati tako da će se dijeliti na ovaj ili onaj entitet, nego morate pročitati ono što kaže Ustavni sud, Dejton i Ustav BiH. Radi se o imovini koju imamo kao državnu imovinu i imamo imovinu koja je naslijeđena od bivše Jugoslavije“, rekao je Schmidt.
Dodaje i da on nema namjeru da nameće zakon o državnoj imovini. Ipak, ako pokuša, dobiće institucionalni odgovor, poručuju mu političari iz RS-a.
„Ne mislim da misli dobro Bosni i Hercegovini bez obzira ne priče i frazetine koje se širi okolo. Mislim da je nenormalno, neprihvatljivo i nezdravo za Bosnu, za budućnost, za naše odnose da bilo koji stranac misli da treba da uzurpira ovlaštenje demokratski izabrane institucije i da misli da on treba da to radi i rješava“, kazala je Željka Cvijanović, član Predsjedništva BiH.
Kakva su to najavljena rješenja, za sada bez konkretnih odgovora. Iz opozicionih redova više puta su pitali Vladu RS-a zašto su još u septembru protekle godine povukli s dnevnog reda entitetski zakon o državnoj imovini i zašto, uprkos obećanjima, još nema zakona koji je više puta najavljivan.
„Iza priče o zakonu o imovini i iza priče o tome kako Amerika, Schmidt i ko sve ne vreba iza ugla da ukrade našu imovinu, ništa se ne dešava osim jedne stvari – da imovinu čerupa SNSD“, kaže poslanik u NSRS-u Igor Crnadak.
Analitičari kažu, godinama je to pitanje zaglavljeno, ali im je više simptomatično da se priča o imovini ponovo javi u vrijeme predizborne kampanje
Ne vidi se neko konkretno rješenje i niko nije spreman ni na kakav kompromis i, kako stvari stoje, neće se tu ništa mijenjati. Kakav može biti institucionalni odgovor? Njihov najbolji institucionalni odgovor je da se zakon ne donese, jer onda imaju prostor za manevar i za dobijanje jeftinih političkih poena i to je sve“, ističe politički analitičar Stefan Blagić.
Dodaje da ako bi postojala želja da se ostvari dogovor o ovom pitanju, onda bi političari sve tri etničke grupe morali da naprave kompromis i odstupe od svojih maksimalističkih zahtjeva.
